Govor je parlamentarnoj opoziciji skoro jedino sredstvo političke borbe. Javljaju se za riječ u Saboru i zastupnici HDZ-a, ali njihova je primarna zadaća glasovanje i na taj način održavanje Vlade, polemike s protivnicima su im ipak od drugorazrednog značenja. Oporbi su, međutim, glasovanja sporedna jer, što je razumljivo, nema većinu i onda joj preostaje kritizirati Vladu i pokušavati predstaviti što bi ona radila kada bi bila u poziciji vlasti.

Burno reagiranje

Zato se oporba uvijek zalagala za što više vremena za govor i burno je reagirala kada bi ga HDZ htio skratiti. Posljednji put je tako bilo 2020., na početku epidemije koronavirusa kada je, zbog ograničavanja mogućnosti zaraze, HDZ mijenjao saborski Poslovnik da bi istupe zastupnike u ime kluba s 15 smanjio na deset minuta, a pojedinačne rasprave s deset na pet minuta. Takva odredba, koja se primjenjuje u razdobljima epidemije, ipak je ušla u Poslovnik.

Nakon što je prestala opasnost od zaraze, vratila su se u Saboru pravila koja su vrijedila prije korone, ali sada je postignut, naizgled začuđujući, konsenzus vladajuće koalicije i opozicije da je bolje bilo nekoliko godina dok su zastupnički govori bili kraći. Predsjednik Sabora Gordan Jandroković rekao je u utorak, poslije sjednice Predsjedništva, da su se svi klubovi složili da se duljina rasprava opet limitira na deset odnosno pet minuta, a nekoliko zastupnika potvrdilo nam je da je upravo tako bilo, da je Jandroković dobro interpretirao tijek razgovora o izmjenama Poslovnika. I u oporbi su, dakle, zaključili da im je i manja minutaža sasvim dostatna kako bi artikulirali vlastita politička stajališta.

U SDP-u ističu da bi njihovih 37 zastupnika, ako bi svi sudjelovali u raspravi o nekoj točki dnevnog reda, mogli ukupno govoriti puno više nego što im je nužno. Arsen Bauk, koji je zastupao Klub SDP-a na sjednici saborskog Predsjedništva, naglašava da eventualne promjene Poslovnika »treba gledati u kontekstu uspostavljanja ravnoteže između rada radnih tijela i rada na plenarnoj sjednici«.

– Svaka mjera koja bi značila redukciju na plenarnoj sjednici, imala bi protumjeru koja bi povećala važnost rada na odborima. Ono oko čega na sjednici Predsjedništva nije bilo nekog velikog spora jest mogućnost da se trajanje rasprave na plenarnoj sjednici smanji za pet minuta, kaže Bauk.

Temeljno pitanje

Dodaje da, prema Poslovniku koji je na snazi, njihov klub, kada se zbroje sve replike, ima pravo na 612 minuta rasprave po svakoj točki, a uz ovakvo smanjenje i dalje bi to bilo 422 minute ili sedam sati i dvije minute.

– Ali, ponavljam, temeljno je pitanje želimo li rad Sabora organizirati tako da se veća važnost da odborima i tu se onda treba voditi iskustvima nekih parlamenata u drugim državama članicama Europske unije. No, neće biti ništa dramatično ako i sve ostane po starom, rekao nam je jučer Bauk.

I Anka Mrak-Taritaš bila je na sjednici Predsjedništva, u ime kluba u kojem je s Dalijom Orešković i Krešom Beljakom, i također se suglasila s inicijativom za kraćenje zastupničkih govora.

– Nama u Saboru jako nedostaje dinamičnost rasprava, nju bismo morali nekako povećati. Nisu smisao parlamentarizma dugački monolozi nego polemike. Imamo sada situaciju da na izlaganja u ime kluba replike uopće nisu dopuštene. Netko nešto u 15 minuta »izvergla« i onda sjedne na svoje mjesto, nema nikakve interakcije nakon toga s drugim zastupnicima. Da bismo to postigli, mora se uvesti pravo na veći broj replika, a za raspravu je dovoljno deset odnosno pet minuta. Ako bi se Poslovnik promijenio tako da se vrati repliciranje kao što je bilo nekad, automatski se zastupnici više ne bi koristili povredama Poslovnika, kazala nam je Anka Mrak-Taritaš.

Više zastupničkih pitanja Vladi

Nova sjednica Sabora započinje u srijedu, kao što je uobičajeno aktualnim prijepodnevom. Ako predsjednik Odbora za Ustav Ivan Malenica (HDZ), zadužen za pripremu promjene Poslovnika, bude ekspeditivan, ovo će aktualno prijepodne možda biti posljednje u postojećem formatu jer sljedeća sjednica je tek u drugoj polovini rujna. Jandroković je, naime, u utorak istaknuo da dosta zastupnika smatra da je to sučeljavanje zastupnika i članova Vlade neatraktivno i da ga je potrebno dinamizirati. Aktualno prijepodne doista u javnosti više nema odjek kao nekad, možda je to tako zbog samih političkih aktera s obje strane, ali razumljivo je da u Saboru planiraju svoj, uvjetno rečeno, glavni proizvod izmjenom pravila učiniti privlačnijim medijima i građanima. Sada zastupnik ima dvije minute za pitanje, potom netko iz Vlade odgovara četiri minute, a završnu riječ u trajanju dvije minute opet ima zastupnik. Ukupno je to, bez čestih povreda Poslovnika tijekom aktualnog prijepodneva, pet i pol sati i nije moguće toliko dugo držati ničiju pažnju. Zasad se razmišlja u pravcu da se skrati minutaža i za pitanja i za odgovore i da više od sadašnjih 40 zastupnika dođe u priliku komunicirati s članovima Vlade. Primjerice u Engleskoj, kolijevci parlamentartizma, premijer svaku srijedu u podne, uz bučno odobravanje i negodovanje pristaša i protivnika, pola sata odgovara na pitanja, a lider oporbe ih može postaviti šest. Za premijera je to vrlo stresna situacija i Tony Blair je, prema vlastitom priznanju, bio iznimno nervozan srijedom uoči ulaska u tu političku arenu.