Europska središnja banka jučer je opet smanjila svoje tri ključne kamatne stope, za 25 baznih bodova, tako da se kamatna stopa na novčani depozit smanjuje na 2,25 posto, kamatna stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,4 posto, a kamatna stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,65 posto. Smanjenje stupa na snagu 23. travnja.

Nova ocjena

Navodi se da se odluka Upravnog vijeća ECB-a zasniva na novoj ocjeni inflacijskih izgleda, dinamike temeljne inflacije i jačine transmisije monetarne politike. Navodi se pritom da su se u ožujku smanjile i ukupna i temeljna inflacija, a posljednjih se mjeseci, kaže ECB, osjetno smanjila i inflacija cijena usluga.

– Većina mjera temeljne inflacije upućuje na zaključak da će se inflacija stabilizirati, i to postojano, na razinama oko srednjoročnog cilja od dva posto. Rast plaća, premda još povećan, smanjuje se i dobit djelomično neutralizira njegov utjecaj na inflaciju. Gospodarstvo europodručja razvilo je određenu otpornost u odnosu na globalne šokove, ali izgledi za rast pogoršali su se zbog povećanja trgovinskih napetosti. Zbog povećane neizvjesnosti vjerojatno će se smanjiti povjerenje kućanstava i poduzeća, a negativan i kolebljiv tržišni odgovor na trgovinske napetosti vjerojatno će pridonijeti pooštravanju uvjeta financiranja. Ti bi činitelji mogli dodatno pogoršati gospodarske izglede europodručja, poručuje ECB u obrazloženju svoje odluke.

Njihov je potez očekivan, s obzirom na to da unatoč inflatornim rizicima koji su prisutni, ECB »nema kamo« u uvjetima neizvjesnosti povezanih s trgovinskim ratom i Trumpovim carinama. Na udaru je europski izvoz u Ameriku, što će utjecati na usporavanje ionako krhkog rasta. Bude li se carinski rat nastavio pa eurozona aktivira svoju listu carina, moglo bi doći i do inflatornog udara, što središnju banku sada očito manje brine od recesijskog jaza koji se otvara.

Neutralna stopa

Ovo je već treći put ove godine da je ECB srezao kamate. Najvažnija, depozitna stopa, je s 4 posto od sredine 2023. sada pala na 2,25 posto, što znači da monetarna politika eurozone pomalo prestaje biti restriktivna i ulazi u ‘zonu neutralnosti’ čiji se raspon procjenjuje od 1,75 do 2,25 posto.

Neutralna stopa ona je koja niti više koči inflaciju, niti još potiče rast. ECB si je otvorio put za daljnju reakciju temeljenu na podacima. No, podaci se mijenjaju daleko brže od učestalosti ECB-ovih sjednica. Za krajnje korisnike kredita u eurozoni, a tu je naravno i Hrvatska, to znači nastavak pada kamatnih stopa na kredite građanima i poduzećima, ali i nastavak pada kamata na štednju. Što se tiče kamata na kredite, ECB zapravo nastoji potaknuti prigušeno kreditiranje u velikim članicama eurozone, kako bi potaknuo stopu rasta temeljenu na domaćoj potražnji. No, Hrvatskoj takav poticaj nije potreban, štoviše, građani se sve brže zadužuju, o čemu svjedoče i najnoviji podaci HNB-a za veljaču.

Prema podacima iz novog biltena, još je veći kreditni »boom« uslijedio u veljači, upravo nakon najave HNB-a da će postrožiti uvjete kreditiranja. U veljači su na mjesečnoj razini nenamjenski krediti, navodi HNB, narasli za još 111 milijuna eura, što je veći rast nego u tri mjeseca koja su prethodila. Konkretno, piše u pretprošlom broju biltena, prirast je u siječnju iznosio »samo« 86 milijuna eura.

»Navalili« na banke

HNB je krajem siječnja objavio da će od travnja biti teže podići kredit jer će na snagu stupiti njegova odluka o pooštravanju pravila za dobivanje kredita. Građani, uplašeni da više neće moći dići kredit, tek su tada očito »navalili« na banke, a one sve skupa raspirile brojnim akcijama s nižim kamatnim stopama, u skladu s monetarnom politikom eurozone.

S obzirom na to da se i očekivalo da će ključne, a onda i sve druge kamate i dalje padati, HNB se zato i odlučio na makroprudencijalnu mjeru kočenja kreditiranja, potpuno suprotno od politike ECB-a. Budući da su i korisnici i banke potom tražili da se mjera prolongira jer da neće stići realizirati kredit, HNB se »sažalio« i pustio da se nesmetano zadužuju još tri mjeseca, do početka srpnja. To je službena verzija.

No, moguće da je središnjoj banci netko važan prigovorio da bi to bio prevelik udar na rast BDP-a koji pogone upravo ovi krediti. Uglavnom, dok ECB reže kamate, HNB najavljuje »branu« za kredite. Radi se očito o neusklađenosti monetarnog područja, čime se ECB također obećao pozabaviti pa »brusi« neke mjere da tu neusklađenost ispegla tzv. instrument zaštite transmisije, no to je druga priča.

Trump ponovo kritizirao Powella

Još je zanimljivija monetarna drama preko Atlantika gdje je šef Feda (Američke središnje banke) Jerome Powell ponovo zavapio glede mogućih posljedica Trumpovih carina, uslijed kojih se očekuje skok cijena, ali i moguća ekonomska kontrakcija i rast nezaposlenosti, što Fed stavlja u tešku poziciju stagflacije u kojoj ne može djelovati ni prema jednom od svoja dva cilja, a da ne ugrozi onaj drugi. Nove izjave Powella naišle su i na nove kritike Trumpa koji mu je poručio da je »uvijek u krivu i kasni« te neka izvoli odmah sniziti ključne stope, kao što čini ECB. Powell odbija rezati ključne stope jer očekuje rast inflacije zbog Trumpovih carina. Trump valjda misli da će privući ulagače i povećati proizvodnju tako što carinama udara na uvoz.