Stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj na rekordno je niskim razinama, a stabilizacija tržišta rada posljedica je zajedničkog rada vlade, HZZ-a i poslodavaca, rečeno je na konferenciji o mjerama aktivne politike zapošljavanja naziva »Era mjera« održanoj na riječkom Učiteljskom fakultetu.

Konferencija u organizaciji Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike te Hrvatskog zavoda za zapošljavanje okupila je predstavnike ovih institucija, kreatore nacionalnih mjera aktivnog zapošljavanja, kao i poslodavce koji mjere već koriste ili se na njih tek planiraju aplicirati kako bi dobili financijske i druge pogodnosti pri zapošljavanju radnika.

Tijekom susreta pomnije je predstavljeno devet mjera aktivnog zapošljavanja koje HZZ provodi u 2025. godini, dok su predstavnici poslodavaca i poduzetnici tijekom panel rasprava podijelili svoja iskustva pri apliciranju i korištenju potpora koje im se pružaju.

Promjenjivo tržište rada

Domaćin konferencije, dekan Učiteljskog fakulteta Darko Lončarić, u svom je uvodnom govoru istaknuo kako se stavovi i vrijednosti koje određuju buduće odluke radnika i aktivnih nositelja društva grade od predškolskih dana, zbog čega su obrazovni programi ove ustanove nužno relevantni za oblikovanje tržišta rada koje se neprestano mijenja.

– Svi znamo da će prostor rada u koji će ući naša djeca biti bitno drukčiji od onog u koji smo mi ulazili. Oni će morati imati vrlo složene kompetencije koje uključuju intrinzičnu motivaciju, samoregulirano i cjeloživotno učenje jer će promjenjivost njihovih radnih mjesta zahtijevati drukčiji pristup učenju, a mi se moramo potruditi da ih osposobimo za takva učenja i aktivno sudjelovanje u sukreiranju i zadovoljavanju potreba našeg društva.

Zbog toga se i mi kao Učiteljski fakultet u budućnosti planiramo proširiti na cijelu obrazovnu vertikalu, objedinjujući sve metodičare na svim razinama obrazovanja u nešto što će se zvati Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti, naveo je Lončarić, dok je zamjenica ravnatelja HZZ-a Ivana Mehle kazala kako su čvrsta i kvalitetna suradnja Zavoda i poslodavaca te ciljano djelovanje na kretanja na tržištu rada već pokazali da mogu polučiti pozitivne rezultate.

Martina Pundak, Ivana Mehle, Darko Lončarić i Majda Burić / Foto Marko Gracin

– Efekti mjera aktivne politike zapošljavanja su raznoliki, a uključuju smanjivanje nezaposlenosti, uključivanje mladih na tržište rada, osiguranja kvalitetne radne snage, preko razvoja tehnologija i digitalne transformacije, razvoja poduzetništva i konkurentnosti, rast BDP-a, pozitivna demografska kretanja i migracije te ublažavanje posljedica izvanrednih okolnosti poput Covida, potresa ili energetske krize.

Mjere kakve poznajemo danas provodimo od 2017. godine, otkad ih u skladu s tržištem rada, a u interesu korisnika mjera i korisnika HZZ-a uspješno korigiramo, navela je Mehle, izlistavši i neke od relevantnih podataka.

Prema službenim podacima, u sustavu je u veljači 2025. godine evidentirano oko 1,69 milijuna osiguranika uz zabilježenu stopu zaposlenosti od 73,1 posto, dok stopa nezaposlenosti iznosi 4,6 posto s nešto manje od 91 tisuću nezaposlenih prijavljenih u evidenciju HZZ-a (podaci za ožujak 2025.). Izdvojeno je i kako je u proteklih osam godina kroz razne programe aktivnog zapošljavanja prošlo 314 tisuća ljudi, od čega 17.500 njih u Primorsko-goranskoj županiji, te utrošene 1,4 milijarde eura, odnosno 78 milijuna eura na županijskoj razini.

Izvori ovih sredstava dijelom su iz europskih fondova, a dijelom iz državnog proračuna, pri čemu je podcrtano kako se na državnoj razini provode i druge politike s ciljem stabilizacije i utjecaja na tržište rada. Kako je navela Ivana Mehle, riječ je o poreznim, obrazovnim i socijalnim politikama te mjerama u izvanrednim situacijama poput financijskog potpomaganja poslovnih subjekata u svrhu očuvanja radnih mjesta u vrijeme pandemije, mjera za zaštitu kućanstava i gospodarstva zamrzavanjem cijena određenih proizvoda, te projektom Zaželi čime je zaposleno više od 33 tisuće osoba, uglavnom žena, iz teško zapošljivih skupina.

Usavršavanje i učenje

Prema riječima Martine Špundak, voditeljice Službe za aktivnu politiku zapošljavanja pri Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, pozitivni rezultati po zapošljavanje unatrag nekoliko godina pomaknuli su fokus politika zapošljavanje, što iziskuje i potrebe za uvođenjem novih potpora poslodavcima.

– Motivirani smo da s još boljim i jačim politikama na tržište rada uključimo sve one osobe koje su se voljne razvijati i napredovati, ali i one skupine nezaposlenih osoba koje se iz niza razloga nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada.

Uključivanje teže zapošljivih skupina građana na domaće tržište, kao i nesklad između potreba gospodarstva sa znanjima i vještinama radnika neki su od izazova s kojima se suočavamo, zbog čega je u ovoj godini pozornost posvećena osobama u nepovoljnom položaju, dugotrajno nezaposlenima, osobama bez završene srednje škole, osobama s invaliditetom i osobama koje primaju zajamčenu minimalnu naknadu.

Fokus smo stavili i na mlade do 29 godina za koje smo proširili kategoriju pripravništva, te cjeloživotno obrazovanje odraslih kroz stjecanje mikrokvalifikacija putem vaučera, rekla je Špundak te dodala da se kroz program zapošljavanja »Biram Hrvatsku« ujedno nastoji i suočiti s demografskim izazovima i vratiti dio iseljenih hrvatskih državljana.

Sudionike konferencije pozdravila je i saborska zastupnica i bivša državna tajnica u ministarstvu rada Majda Burić, napomenuvši kako je nacionalno tržište rada, unatoč svim izazovima i krizama, iznimno potentno.

– Sve to nije palo s neba, nego je rezultat odgovornog i ozbiljnog rada Vlade, ministarstava i HZZ-a koje je u toj priči bitan dionik za održavanje tržišta rada stabilnim i uzročnik toga da mi danas u odnosu na prije tri godine imamo 140 tisuća novih radnih mjesta.

Posebno se želim referirati na mjere za očuvanje radnih mjesta kojom smo u ministarstvu stali iza 800 tisuća radnika u cijeloj Hrvatskoj, od kojih 52 tisuće u PGŽ-u, kojima smo isplaćivali plaće i pripadajuće doprinose. Ta je mjera implementirana samo dan nakon razornog potresa u Zagrebu, a poduzetnicima je omogućeno da se za potpore prijave online.

HZZ-u i Ministarstvu rada želim čestitati i na mjerama učenja stranih jezika i učenja hrvatskog jezika za strane radnike koji su našem gospodarstvu potrebni.

Nužna je njihova kvalitetna integracija pri čemu je jezik za njih bitan i potreban, a na terenu vidimo da se mjera dobro konzumira te su vidljivi njeni lijepi ishodi jer strani radnici sve bolje komuniciraju na hrvatskom jeziku, zaključila je Burić.

Zadovoljavajuće brojke

Prilikom svog izlaganja, voditelj odjela za aktivne mjere zapošljavanja HZZ-a Kristijan Buza predstavio je devet mjera za aktivno zapošljavanje koje se provode u 2025. godini. Radi se o potporama za redovno zapošljavanje, zapošljavanje preko Programa Posao+ za osobe u izrazito nepovoljnom položaju, pripravništvo, usavršavanje, samozapošljavanje, programu namijenjenog povratnicima »Biram Hrvatsku«, potporama za osposobljavanje na radnom mjestu te mjerama za očuvanje, odnosno zadržavanje radnih mjesta u prerađivačkim industrijama.

Osim što su za prijavu na neke vrste potpora fleksibilizirani kriteriji i korigirani financijski iznosi subvencija, neke su od njih i proširene. Trenutačno najpopularnijom mjerom među domaćim poslodavcima pokazuje se potpora za zapošljavanje osoba preko Programa Posao+, gdje se poduzetnicima financira 100 posto troškova plaće za zapošljavanje osoba u izrazito nepovoljnom položaju, čime se cilja na zapošljavanje osoba iz četiri ciljane skupine: osobe bez završene srednje škole, korisnici zajamčene minimalne naknade, dugotrajno nezaposleni te osobe s invaliditetom.

Maksimalan iznos potpore na godišnjoj razini iznosi do 18.800 eura, a poslodavci koji koriste ovu mjeru obvezni su zadržati osobu u radnom odnosu minimalno šest mjeseci po isteku državnog financiranja.

Najviše promjena ove je godine uvedeno u mjeru usavršavanja već zaposlenih radnika. Ova je potpora od početka godine državna te je dostupna svim poslodavcima koji mogu ostvariti od 50 do 70 posto prihvatljivih troškova usavršavanja, a poticaji će se davati i za poslodavce koji se odluče na provođenje neformalnih obrazovnih programa namijenjene i zaposlenima i nezaposlenima kod provedbenog poslovnog subjekta.

– Ti će programi biti odobravani od strane nadležnog ministarstva, a zajedno ćemo s poslodavcima uložiti truda i vremena da bi stvorili dovoljan broj programa od kojih bi i poduzetnici i radnici i država imali koristi. Njima želimo sagraditi nešto dugoročno kako bi tržište rada imalo razne benefite, pojasnio je Buza, dodavši i kako HZZ nastavlja s najtraženijom mjerom unatrag nekoliko godina koja u prosjeku (samo)zaposli više od pet tisuća radnika.

Potpore za samozapošljavanje kojima pokretači obrta s paušalnim oporezivanjem mogu povući sredstva u iznosu do 7 tisuća eura nastavljaju se i dalje, a o uspješnosti ove mjere govori i podatak da je od 2018. do 2023. godine 88 posto poduzetnika korisnika preživjelo kao poslovni subjekti.

Buza je istaknuo i kako u Hrvatskoj radi oko 307 tisuća mladih osiguranika do 30 godina, od čega njih 209 tisuća ima ugovore na neodređeno koji im pružaju stabilnost i mogućnost planiranja budućnosti.

– Stopa anketne nezaposlenosti, koja trenutno iznosi ispod 5 posto, prema Eurostatovim se projekcijama smatra pokazateljem da država nema problema s nezaposlenošću. Mi smo od države koja je imala problema s nezaposlenošću postali država koja uvozi radnu snagu, zbog čega je ova brojka, kao i zaposlenost mladih, nešto na što svi moramo biti ponosni.

Iako su mladi ljudi uvijek u problemu s pronalaskom posla na tržištima rada Europske unije, Hrvatska se zadnjih par godina uspjela izboriti da nam to ne stvara velike probleme. HZZ svake godine provodi analize i analizira brojke, gledamo zadržavaju li se radna mjesta na koja upućujemo naše stranke, formiramo radnu skupinu s poslodavcima, sindikatima, nezaposlenima i drugim dionicima i tražimo možemo li nešto napraviti, a Zavod uvijek u pravo vrijeme iznađe nešto novo, naveo je Kristijan Buza.

Zadovoljni korisnici

S ciljem informiranja o mogućnostima povezivanja dionika provedbe i korisnika mjera održane su panel rasprave u kojima su sudjelovali poslodavci korisnici HZZ-ovih mjera za aktivno zapošljavanje.

Uz moderaturu Aneli Dragojević Mijatović, o svojim iskustvima s postupkom prijavljivanja i korištenja sredstava govorili su Josip Ukalović, Martina Ožanić Jukić, Marija Brčić Čelhar i Veljko Jardas koji su istaknuli kako osim financijske koristi HZZ pruža i vrhunsku podršku pri apliciranju na mjere te kako su budući zaposlenici koji ovom procedurom stječu radno mjesto sigurni da tvrtka u koju dolaze dobro posluje i ispunjava sve tražene HZZ-ove uvjete.

U razgovoru s korisnicima HZZ-ovih mjera za samozapošljavanje svoja su iskustva podijelili i poduzetnici Josip Stojak i Adrijan Osmani Čulina koji su nakon uspješnog osnivanja i održavanja svojih tvrtki trenutačno i sami u procesu zapošljavanja radnika preko HZZ-ovih programa.

Funkcioniranje mjere »Biram Hrvatsku« namijenjene privlačenju iseljenih hrvatskih državljana koji u Hrvatskoj žele otvoriti vlastiti poslovni subjekt s korisničke su strane opisali Dino Crnogatić i Zdenko Pilić, izdvojivši kako je upravo ova mjera bila jedan od povoda njihovog povratka iz inozemstva te kako su već u samom postupku prijave HZZ-u naučili mnogo o aspektima o kojima moraju razmišljati pri vođenju firme.