ZAGREB – S obzirom na vri-jednost sedme umjetnosti za pojedinca općenito, i sposobnost filmskoga »čitanja«, odnosno interpretacije i kritičkog sagledavanja filmskih uradaka, od iznimne je važnosti za pojedinčevo razumijevanje vlastita identiteta i pozicije unutar šireg društvenog, političkog i kulturnog okvira. Baš zato i HAVC-ovi predstavljeni rezultati istraživanja o filmskoj pismenosti i evaluacija, koji osvjetljavaju kako suvremeni filmovi utječu na naše percepcije i vrijednosti, omogućujući nam dublje razumijevanje složenosti filmskog izraza, iznimno su važna uputa za sve one koji se bave filmom i obrazovanjem. Rezultati, ukratko, ukazuju na to da suvremena filmska produkcija ipak izaziva željene reakcije u gledatelja, potiče željeno kritičko promišljanje o fenomenima naše svakodnevice, čime otvara i prostor za kulturnu diskusiju te igra ulogu i u stvaranju javnog mijenja. Zbog svega toga nužno je uvođenje edukacije o filmskoj pismenosti na svim razinama obrazovanja.

Početak novog razdoblja

S ciljem pokretanja nužnih promjena u obrazovnom sustavu glede filmske pismenosti te u razvoju domaće kinematografije, jučer održana 1. Konferencija o filmskoj pismenosti okupila je učenike, nastavnike, filmske djelatnike, kao i institucije u kulturi i obrazovanju, a predstavljeni su rezultati nacionalnog istraživanja o filmskoj pismenosti koje je proveo Hrvatski audiovizualni centar (HAVC), u kojemu su sudjelovali učenici osnovnih i srednjih škola te odgojno-obrazovni djelatnici.

– Ova konferencija označava početak novog razdoblja za filmsku edukaciju u Hrvatskoj, s ciljem stvaranja kritičke publike, boljeg razumijevanja filmske umjetnosti i jačanja hrvatske kinematografije, a s obzirom na uspješno predstavljanje rezultata istraživanja i angažman ključnih sudionika, možemo se nadati da će filmska pismenost uskoro postati sastavni dio obrazovnog sustava, osiguravajući mladim generacijama alate za razumijevanje svijeta kroz film, poručuju iz HAVC-a.

Potrebne kompetencije

Krajnji cilj istraživanja jest uvođenje edukacije o filmskoj pismenosti u odgojno-obrazovni sustav na svim razinama, a dobiveni rezultati istraživanja ukazuju na potrebu za obogaćivanjem kurikuluma filmskom umjetnošću kako bi učenici stekli kompetencije za djelovanje u medijskom svijetu te razvijali kritičko mišljenje. Osim toga, istraživanje sugerira i to da bi jačanje filmske pismenosti imalo dugoročne koristi za razvoj hrvatske kinematografije i publike, a također bi povećalo interes za domaća filmska ostvarenja.

Prema rezultatima, filmska je pismenost među djecom relativno razvijena, no iznimno je važno raditi na njezinome razvoju, stoga uključivanjem filmske pismenosti u osnovno obrazovanje omogućit će se razvoj koncentracije koja je smanjena sve većom usmjerenošću djece na kratke, brze i dinamične sadržaje; razvoj vještina izražavanja i komunikacije koje su umanjene sve većim provođenjem vremena uz mobitel i komunikacijom online; formiranje i izražavanje vlastitih stavova o svijetu oko sebe, što se sve slabije razvija zbog promjena u digitalizaciji i povećanoj dostupnosti svih sadržaja, zbog čega su djeca postala samo pasivni konzumenti; te razvoj vještine kritičkog razmišljanja, što će omogućiti prepoznavanje nekorisnih ili zavaravajućih sadržaja. Naravno, u svemu tome centralnu ulogu igra kritičko mišljenje koje, iako jest cilj mnogih obrazovnih aktivnosti, i dalje nije znatnije razvijeno.

Konzumacija filmova

S obzirom na povećanu konzumaciju sadržaja na društvenim mrežama, istraživanje ukazuje na to da učenici gledaju filmove – najviše komedije, akcijske filmove, animirane i dječje filmove – no najčešće kratke objave na društvenim mrežama. Većina učenika gleda i komentira filmove s članovima obitelji, a nerijetko se s prijateljima dogovara oko njihova odabira za gledanje, pri čemu se srednjoškolci više oslanjaju na prijatelje i na internetske izvore. Prepoznavanje filmova primjerenih dobi temelji se najviše na sadržaju, no većina srednjoškolaca gleda i one filmove koji nisu primjereni za njihovu dob. Najviše ih gleda filmove na engleskom jeziku, iako su i hrvatski filmovi visoko zastupljeni. Hrvatske filmove ocjenjuju ocjenom 3 (dobar), pri čemu ih srednjoškolci ocjenjuju lošije od osnovnoškolaca.

Svoja iskustva podijelili su predstavnici udruga koje se već godinama bave filmskom pismenošću, Djeca susreću umjetnost, Filmaktiv, Hrvatski filmski savez te prof. savjetnica Marina Zlatarić s najdugovječnijom filmskom družinom u kontinuitetu i Bacači sjenki. Govorili su i o svojim dosadašnjim uspjesima, ali i planovima u smislu edukacije mladih, razvoja publike i promocije domaćih filmova.

Prijedlog kurikuluma

Sudionicima Konferencije predstavljen je i prijedlog kurikuluma za sve obrazovne razine hrvatskog školstva, koji su izradili HAVC i članovi Ekspertne grupe u sastavu dr. sc. Nikica Gilić, dr. sc. Dejan Durić, dr. sc. Marina Gabelica, dr. sc. Jelena Modrić, dr. sc Ana Đorđić, dr. sc. Krunoslav Lučić, prof. Dubravka Kalinić Lebinec i prof. savjetnica Marina Zlatarić.

I sam ravnatelj HAVC-a Christopher Peter Marcich, zahvalivši na dolasku, još je jednom naglasio važnost filmske pismenosti kao integralnog dijela obrazovanja te obećao daljnje zalaganje za implementaciju ovih inicijativa u školske kurikulume.

Uslijedila je panel-rasprava koja je otvorila mnoge važne teme, među kojima se istaknula potreba za boljom povezanošću obrazovnog sustava i filmske industrije. Na panelu su sudjelovali državni tajnik u Ministarstvu kulture i medija Krešimir Partl, viša savjetnica za Filmsku pismenost pri HAVC-u Ingrid Padjen Đurić, filmolog i profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu prof. dr. sc. Nikica Gilić, profesorica u XIII. gimnaziji u Zagrebu i predsjednica Hrvatskog filmskog saveza dr. sc. Ana Đordić, filmska pedagoginja i voditeljica Škole animiranog filma Čakovec Jasminka Bijelić Ljubić te maturantica Katja Mušćet.