Sveučilište u Rijeci za sveučilišne prijediplomske, sveučilišne integrirane prijediplomske i diplomske, sveučilišne diplomske, stručne prijediplomske i stručne diplomske studije visinu školarina nije mijenjalo već punih 10 godina, a današnjom odlukom Senata od iduće akademske godine školarine više neće biti na dosadašnjoj razini.

Naime, članovi Senata prihvatili su prijedlog ranije imenovanog povjerenstva koje je dobilo zadatak razmatranja mogućnosti povećanja iznosa školarine studenata.

Najveće povećanje

Prema prijedlogu, koji je u konačnici i usvojen, za studije koji se izvode u znanstvenom području društvenih i humanističkih znanosti, za studije Učiteljskog fakulteta i sveučilišni prijediplomski i sveučilišni diplomski Kulturalni studij Filozofskog fakulteta, novi iznos školarine je 950 eura odnosno 15,83 eura za jedan ECTS bod, dok su do sada te školarine iznosile 730 eura odnosno 12,17 eura za jedan ECTS bod.

To je ujedno i najveće povećanje školarina, jer za ostale studijske programe one manje rastu. Tako će za studije koji se izvode u znanstvenom području tehničkih i biotehničkih znanosti, studije Fakulteta za fiziku, Fakulteta za matematiku, Fakulteta informatike i digitalnih tehnologija, Fakulteta za logopediju i sveučilišne prijediplomske i sveučilišne diplomske studije politehnike školarine s dosadašnjih 979 eura odnosno 16,32 eura za jedan ECTS bod narasti na 1.100 eura odnosno 18,33 eura za jedan ECTS bod, dok će za studije koji se izvode u znanstvenom području biomedicine i zdravstva, za studije Fakulteta biotehnologije i razvoja lijekova i studije Akademije primijenjenih umjetnosti školarine s dosadašnjih 1.227 eura odnosno 20,45 eura za jedan ECTS bod narasti na 1.330 eura odnosno 22,17 EUR za jedan ECTS bod.

Nastavak dobre prakse

Te će školarine, kao i do sada plaćati samo određene kategorije studenata, jer povjerenstvo je predložilo da se u prijedlogu odluke o iznosu školarina nastavi s dobrom praksom u kojoj nositelj studija snosi trošak školarine za studente u redovitom statusu koji su u prethodnoj akademskoj godini ostvarili 50 do 55 ECTS bodova te ostvarili prosječnu ocjenu 4,5, kao i za studente koji dolaze iz potresom pogođenih područja 2020. godine te studente u redovitom statusu koji dolaze iz ranjivih ili podzastupljenih skupina.

Predloženo je i smanjenje participacije u troškovima studiranja za posebne kategorije studenata koji su ostvarili 30 do 50 ECTS bodova u prethodnoj akademskoj godini, a odnose se na studente branitelje i djecu smrtno stradalih, zatočenih ili nestalih branitelja, djecu 100-postotnih HRVI iz Domovinskog rata, studente s invaliditetom, studente koji dolaze iz sustava alternativne skrbi, studente samohrane roditelje te studente s odobrenim statusom azilanta, koji plaćaju najviše 50 posto iznosa školarine.

Zašto ovo povećanje?

Analiza povjerenstva, uz činjenicu da se visina školarina nije mijenjala cijelo desetljeće, pokazala je i da se temeljno financiranje materijalnih troškova nastavne djelatnosti koje se financira iz državnog proračuna i obračunava na temelju iznosa pune subvencije participacije u troškovima studiranja pojedinog studenta, u proteklih 10 godina se nije značajno mijenjalo, čak je u pojedinim slučajevima i smanjeno, kao i da je ukupno 570 studenata manje na prvim godinama studija te ukupno 1.980 studenata manje na svim razinama studija u posljednjih 10 godina.

Upozoreno je i da je izrazito pogoršanje demografske strukture dovelo do značajnog smanjenja broja studenata, što će se u narednom razdoblju nastaviti u još značajnijoj mjeri.

Također je utvrđeno i da je u istom vremenskom periodu, broj studenata koji je oslobođeni plaćanja smanjen za 628, što smanjuje prihode ostvarene od temeljnog financiranja materijalnih troškova nastavne djelatnosti iz državnog proračuna za Sveučilište u cjelini, a broj studenata koji participiraju u troškovima studija se smanjio za 1.352 što smanjuje namjenske prihode pojedinih sastavnica Sveučilišta u Rijeci.

Kakve su školarine drugdje?

Analizirane su i školarine ostalih hrvatskih sveučilišta te se utvrdilo da društvene, humanističke i interdisciplinarne znanosti značajno zaostaju za drugim hrvatskim sveučilištima.

Sveučilište u Zagrebu ima veću školarinu za 30,90 posto, Sveučilište u Splitu 27,27 posto, a Sveučilište u Osijeku čak 31,51 posto, dok Veleučilište u Rijeci ostvaruje 40 posto veću školarinu.

Za drugim sveučilištima zaostaju i školarine prirodnih, tehničkih i biotehničkih znanosti i to za 14 do 5 posto, ovisno o sveučilištu, dok riječka biomedicina i zdravstvo te umjetničko područje najmanje zaostaju za drugim hrvatskim sveučilištima, u rasponu od 8 do 0,24 posto.

Što se financira školarinama?

Analizirana je i studentska satnica te je utvrđeno da je u periodu od 2015. godine do 2025. godine, rasla za čak 228,77 posto, a istovremeno su zadržane povoljne cijene studentskog smještaja čime se zadržava dobar studentski standard.

Povjerenstvo također ističe da je školarina namjenski prihod sveučilišta i njenih sastavnica usmjeren na unapređenje kvalitete visokog obrazovanja i poboljšanje studentskog standarda.

Iz školarina se izravno ili neizravno financira značajan dio kapitalnih i materijalnih troškova kao i nadogradnja opreme i infrastrukture te brojni administrativni troškovi, a uslijed pada broja studenata, stagnacije financiranja iz državnog proračuna, značajnog rasta troškova upravljanja, investiranja i održavanja akademskih institucija te zbog obezvređivanja novčane vrijednosti školarine zbog inflacije, može se zaključiti da je u desetogodišnjem razdoblju u značajnoj mjeri smanjen financijski potencijal Sveučilišta i njenih sastavnica u financiranju razvoja i povećanja kvalitete studiranja.

Upisnine na prošlogodišnjoj razini

Senat je na današnjoj sjednici donio odluku i o visini upisnina, a one će ostati na prošlogodišnjoj razini te će za upis u prvu godinu studija iznosi 55,50 eura, a u više godine studija 40 eura.

Dana je suglasnost i na privremeni Pravilnik Fakulteta za logopediju Sveučilišta u Rijeci, s obzirom da je u rujnu prošle godine osnovan je Fakultet za logopediju kao ustrojstvena jedinica – podružnica Sveučilišta u Rijeci odnosno kao javno visoko učilište u sastavu Sveučilišta u Rijeci bez pravne osobnosti, a izv. prof. dr. Zdravko Kolundžić imenovan je osobom ovlaštenom da u poslovanju Fakulteta za logopediju zastupa osnivača te je dužan donijeti privremeni opći akt i konstituirati fakultetsko vijeće i izbor vršitelja dužnosti dekana.