Domaće turističke kompanije optimistično očekuju novu turističku sezonu, a njih 81 posto bilježi porast rezervacija veći od 6 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Samim time očekuju i blagi rast prihoda, tako da njih 38 posto očekuje povećanje prihoda od 3 do 6 posto, a 57 posto ih očekuje rast prihoda veći od 6 posto.

No, i ove godine se očekuje da će rast troškova premašiti rast prihoda. Najave su to koje su objavili Hrvatska udruga turizma (HUT) i Udruga poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH) u suradnji s konzultantskom kućom Deloitte. Naime, navode kako čak 64 posto kompanija očekuje rast operativnih troškova bez troška zaposlenih između 3 i 10 posto, a što se tiče troška zaposlenih, njih 53 posto očekuje rast troškova od 5 do 10 posto, odnosno njih 21 posto očekuje rast troškova za zaposlene iznad 10 posto.

Ograničenja infrastrukture

S obzirom na infrastrukturna ograničenja domaćeg turizma i višestruko niži udio hotelskog smještaja u odnosu na mediteransku konkurenciju, u kombinaciji s kontinuiranim padom profitabilnosti sektora, zaključak analize HUT-a, UPUHH-a i Deloittea je kako je postojeći model razvoja turizma iscrpljen, kao i kako bez poticanja investicija u hotelski smještaj koji može stvoriti višu dodanu vrijednost i ojačati turističku potražnju izvan visoke sezone, hrvatski turizam u idućem razdoblju gubi konkurentnost pred sve jačom mediteranskom konkurencijom. Istraživanje je provedeno anketom ključnih ljudi domaćih kompanija koje skupno raspolažu sa 169 hotela i kampova, odnosno približno 58.200 smještajnih jedinica, što čini 30,5 posto ukupnih hotelskih kapaciteta Hrvatske. Turističke kompanije ove godine očekuju rast noćenja u predsezoni i posezoni, i to njih 47 posto rast do 3 posto, a 22 posto ih očekuje rast iznad 3 posto, što najbolje pokazuje potencijal dodatnog produljenja turističke sezone koji je u Hrvatskoj moguć jedino promjenom smještajne strukture koja je najlošija na Mediteranu.

Naime, u Hrvatskoj hotelski smještaj čini samo 9,5 posto u ukupnim smještajnim kapacitetima, što je višestruko manje nego kod mediteranske konkurencije. Takva smještajna struktura najveći je krivac za overturizam koji u visokoj sezoni opterećuje sve veći broj destinacija, ali i za najnižu prosječnu dnevnu potrošnju turista u Hrvatskoj u odnosu na mediteransku konkurenciju. Što se tiče visoke sezone, 31 posto kompanija očekuje blagi rast noćenja, oko 3 posto, dok ih 70 posto očekuje jednaku razinu noćenja kao i prošle godine.

– Prema svim dostupnim informacijama u turizmu optimistično ulazimo u novu turističku sezonu. Hrvatska je tražena destinacija, stanje rezervacija je zadovoljavajuće, a unatoč svim izazovima, ljetni odmor ostaje i dalje visoko na listi prioriteta ljudi na našim ključnim emitivnim tržištima. Najveći izazov u turizmu ostaje rast troškova, posebno troškova zaposlenih, koji će i ove godine nadmašiti stopu inflacije i stopu rasta prihoda, što će dodatno smanjiti profitabilnost sektora i pa samim tim i dodatno smanjiti atraktivnost investiranja u hotelske kapacitete koji stvaraju najvišu dodanu vrijednost u turizmu, komentirao je Veljko Ostojić, direktor HUT-a, dodajući i kako se, s obzirom na sve jaču konkurenciju na Mediteranu i na značajan investicijski ciklus pokrenut u turizmu u tim zemljama, bez dodatnog poticaja investicijama u kvalitetu ponude i u povećanje hotelskog smještaja u Hrvatskoj, riskira ne samo stagnacija, nego i gubitak konkurentnosti domaćeg turizma. Hotelijeri u Hrvatskoj očekuju i nastavak pada profitnih marži, nakon što je bruto dobit lani već pala na 9 postotnih poena ispod one iz 2019.

Loše okruženje za investicije

U turističkom sektoru ukazuju kako je nužno potaknuti značajno više investicija kako bi hrvatski turizam zadržao konkurentnost, no aktualno investicijsko okruženje u Hrvatskoj ne smatraju adekvatnim. Čak 44 posto kompanija aktualnu razinu investicijske aktivnosti ocjenjuje nedostatnom, a 45 posto njih osrednjom. Kao ključne prepreke većim investicijama navode neadekvatan urbanizam i dugotrajni proces ishođenja građevinskih dozvola, zatim i dalje neriješeno pitanje turističkog zemljišta i pomorskog dobra te profitabilnost projekata s obzirom na aktualno okruženje i regulativu. Da je nužno napraviti značajan iskorak u ovom dijelu, pokazuje podatak da većina turističkih kompanija, odnosno njih 63 posto, ne očekuje promjene nabolje u investicijskom okruženju, dok njih 37 posto čak očekuje pogoršanje. Posljedica je da kompanije i dalje najveći dio investicija, njih čak 98 posto, planira u brownfield segmentu, odnosno u rekonstrukciji postojećih objekata, a potom povećanju operativne učinkovitosti.

– Iako je investicijsko okruženje u turizmu percipirano kao ograničavajuće, turističke kompanije pokazuju jasnu volju za ulaganjima pa 90 posto njih u iduće dvije godine planira povećati investicijski volumen u odnosu na prethodne dvije godine. Međutim, vidljivo je da će fokus tih ulaganja i dalje prvenstveno biti na rekonstrukcijama postojećih objekata, ukazao je Vjeran Buljan iz Deloitta, zaključivši i kako niža razina očekivanih greenfield ulaganja pokazuje da razvojni potencijal ostaje ograničen bez regulatornih i administrativnih promjena.

Nedostaje domaćih radnika

U resornim udrugama ukazali su i na sveprisutan rast troškova radne snage na što i dalje utječe kroničan nedostatak djelatnika na domaćem tržištu rada, a što najbolje ilustrira podatak da čak 71 posto kompanija očekuje rast potražnje za radnom snagom ove sezone, dok istovremeno njih 95 posto očekuje manju raspoloživost radne snage na domaćem tržištu. Najveći izazovi kod nužnog uvoza sezonske radne snage u turizmu ostaju sigurnosne provjere kod izdavanja radnih dozvola i postupak izdavanja viza u veleposlanstvima.