U zadnjoj godini mandata trenutne uprave Sveučilišta počinjeno je niz proceduralnih pogrešaka koje imaju značajan utjecaj na regularnost rektorskih izbora. Time se otvara sumnja za manipulaciju i dovodi u pitanje legitimnost provedenih izbora, kao i legitimnost izbora koji su pred nama – stav je to dijela riječke akademske zajednice.

U podužem anonimnom pismu, koje je stiglo na adresu naše redakcije, iznosi se niz navodnih nepravilnosti aktualne uprave koje su sve redom usko vezane uz izbor novog rektora, a jedan dio tih neregularnosti odnosi se i na djelovanje Studentskog zbora Sveučilišta u Rijeci, čiji članovi također imaju direktan utjecaj na izbor rektora s obzirom na mogućnost glasanja.

Treći put birana

Tako se tvrdi da u Senatu, koji donosi konačnu odluku o izboru novog rektora, sjedi troje nelegalno izabranih studentskih predstavnika. Problematizira se i prošlogodišnje prolongiranje studentskih izbora koji su održani u srpnju, nakon ispitnih rokova, kada većina studenata napušta Rijeku, zbog čega je izlaznost bila mala, a nakon toga nastali su i problemi s izborom predsjednika Studentskog zbora.

O situaciji oko izbora predsjednice Studentskog zbora u ožujku je pisao i naš list kada je studentica Laura Nežić podnijela ostavku na funkciju predsjednice, a za v. d. predsjednice imenovana je njena zamjenica Ela Novosel.

U slučaju Nežić radilo se o trećem izboru na tu funkciju. Prva dva mandata obnašala je kao studentica prijediplomskog studija, a treći je započela u statusu studentice diplomske razine studija.

Iako je riječ o praksi koja je prisutna i na drugim hrvatskim sveučilištima, riječki Studentski zbor ipak je zatražio mišljenje Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih, a prema tumačenju Ministarstva, mandat predsjednika Studentskog zbora traje dvije godine i može se samo jednom ponoviti.

Međutim, prema tvrdnjama iz pisma, nelegalnosti su se nastavile i dalje, jer nastali su novi problemi prilikom provedbe izbora za jednog predstavnika studenata u Senat zbog isteka mandata jednom od prethodno biranih članova.

Sada već bivša predsjednica predložila je samu sebe, što nije protupropisno, ali sukladno tumačenju Ministarstva, njezin izbor u Studentski zbor nije bio legalan i stoga nije mogla sama sebe predložiti za predstavnika u Senatu.

Tako se tvrdi da je kao nelegalan član glasala na izborima za rektora 18. veljače, a s obzirom na to da je rezultat tih izbora bio 11:11 i jedan je glas bio presudan, autori pisma u pitanje dovode regularnost tog glasanja.

Skupno glasanje

Dodatni problem, tvrde, nastaje kod izbora trenutnih studentskih predstavnika u Senatu, jer starim predstavnicima 18. travnja istječe mandat i biraju se tri nova predstavnika.

– Među studentima Sveučilišta bira se troje predstavnika plus zamjenici s pravom glasa i dvoje bez prava glasa plus zamjenici koji će biti članovi Senata Sveučilišta. Izbornu sjednicu vodila je v.d. predsjednice koja je ustvari bila nelegalna zamjenica, jer birana je na to mjesto na prijedlog nelegalno izabrane predsjednice.

Nadalje, u Poslovniku o radu Skupštine jasno je navedeno da se za svakog člana Senata glasa pojedinačno, a to je glasanje obavljeno skupno i to na prijedlog v.d. predsjednice Studentskog zbora.

Dakle, slijedom toga u Senatu su tri nelegalno birana predstavnika studenata koji bi sada trebali odlučivati na rektorskim izborima, tvrdi dio akademske zajednice.

Na teret Rektorata stavlja se i podatak da je v.d. predsjedice Studentskog zbora izabrana za rektorovu nagradu, ali nisu studenti jedini problem koji tišti dio zaposlenika Sveučilišta, jer kako se iznosi u anonimnom pismu, ipak je najveći problem novi izborni sustav koji umjesto jednog, ima dva kruga glasanja te su u izborni proces uključena i fakultetska vijeća čiji članovi u prvom krugu izbora glasaju za dva kandidata.

Fakultetska su vijeća različito konstituirana, ovisno o veličini sastavnice. Na manjim su sastavnicama svi nastavnici u znanstveno-nastavnom zvanju članovi fakultetskog vijeća, dok su na većim sastavnicama članovi predstavnici pojedinih skupina nastavnika. Razlike u načinu osnivanja fakultetskih vijeća čine ih neujednačenim glasačkim tijelom.

Što je s logopedijom?

Autorima pisma posebno smeta obveza zaokruživanja dva kandidata na izbornom listiću jer može imati implikacije za demokratski proces.

– Biračima se na ovaj način ograničava sloboda izbora prisiljavajući ih da glasaju za nekoga kome ne žele nužno dati svoj glas. Ovime se omogućuje i taktičko glasanje gdje birači ne glasaju prema stvarnim preferencijama, već glasaju eliminacijski birajući “manje zlo” kako bi naštetili nekom trećem kandidatu.

Ovakvim se sustavom otvara put različitim oblicima manipulacije. Može se dogoditi da se identificira slabiji kandidat kojemu se namjerno daje glas kao drugom izboru u svrhu osiguravanja gubitka jačeg protivnika, tvrde autori pisma.

Također iznose da je parni broj članova Senata koji je otežao glasanje za rektora mogao biti izbjegnut da je dekan Fakulteta za logopediju na vrijeme postao članom Senata, a upravo će se na današnjoj sjednici Senata raspravljati o odluci o davanju suglasnosti na privremeni opći akt Fakulteta za logopediju.