Urbani separe

Prva šetnja “skrivenom Rijekom”: Riječani otkrili tajne željezničke remize

Vladimir Mrvoš

Foto Nikola Blagojević

Foto Nikola Blagojević

Festivalski format Dani otvorenih vrata Rijeke donosi u travnju niz besplatnih obilazaka pod vodstvom stručnjaka



Riječki Urbani separe posvetio je travanj otvaranju vrata brojnih nedostupnih prostora baštine, infrastrukture, kulture i života Rijeke.


Festivalski format Dani otvorenih vrata Rijeke donosi u travnju niz besplatnih obilazaka pod vodstvom stručnjaka. Festival je započeo u petak posjetom željezničkoj remizi na Mlaki. Radi se o jednoj od najvećih okretaljki u Hrvatskoj.


Ponovo pokrenuta remiza


U suradnji s HŽ Infrastruktura, remiza i njen pogon ponovno je bio pokrenut na oduševljenje brojnih posjetitelja ovog festivala u petak u popodnevnim satima.





Šefica kolodvora Rijeka, Doris Mihelić, objasnila je brojnim posjetiteljima da nakon izgradnje željeznice i glavnoga željezničkog kolodvora bilo je potrebno napraviti i niz popratnih namjenskih objekata u koje se, prije svih, ubraja remiza.



Remiza za lokomotive napravljena je nedaleko od glavnoga željezničkog kolodvora, u nekadašnjoj Industrijskoj ulici. Nije poznat arhitekt niti točno vrijeme izgradnje, ali se pretpostavlja da je remiza završena neposredno prije Prvoga svjetskog rata.



Naime, željeznička remiza s okretnicom izgrađena je između 1908. do 1914., a danas je preventivno zaštićeno kulturno dobro RH.


22 kolosijeka


U toj se prizemnoj građevini polukružna tlocrta, pokrivenoj kosim krovom, nalaze dvadeset i dva kolosijeka za garažiranje lokomotiva.



Prelaskom na dizelske lokomotive 50-ih godina prošlog stoljeća mnoge su željezničke remize stavljene izvan funkcije, a manji broj je adaptiran za neku primjerenu željezničku funkciju.


S obzirom na postojeće promjene u željezničkom prometu riječka remiza izgubila je svoju nekadašnju funkciju.



Posjetitelji su bili puni pitanja o održavanju lokomotiva, a napomenuto je da je prekretnica u željezničkom prometu počinje od elektrifikacije željezničkog prometa.



Rijeka je željezničku vezu s Bečom i Trstom, odnosno sa Zagrebom i Budimpeštom Rijeka dobila 1873. završetkom izgradnje pruga Karlovac‒Rijeka i Pivka‒Šapjane‒Rijeka.


Istodobnom modernizacijom Riječke luke koja je premrežena kolosijecima, Rijeka je postala važno prometno čvorište.



Prijamna kolodvorska zgrada kolodvora Rijeka sagrađena je 1873., no nakon njezina stradavanja u požaru 1888., prema nacrtima F. Pfaffa 1889. sagrađena je nova reprezentativna zgrada, rekonstruirana 1907. godine, a stalno je dograđivana njegova infrastruktura.