Kinesko ministarstvo financija objavilo je da će dodatnih 34 posto carina na uvoz iz SAD-a stupiti na snagu 10. travnja kao odgovor na američke od 54%
povezane vijesti
Kina je u petak najavila uvođenje dodatnih sankcija SAD-u od 34 posto, u odgovoru na one koje je Pekingu najavio američki predsjednik Donald Trump.
Kinesko ministarstvo financija objavilo je da će dodatnih 34 posto carina na uvoz iz SAD-a stupiti na snagu 10. travnja, no svjetske burze već bilježe potop. SAD uveo je ukupne carine na njezin robni izvoz u SAD od 54 posto.
Peking je najavio i kontrole izvoza u SAD dijela rijetkih minerala, uključujući samarij, gadolinij, terbij, disprozij, lutecij, skandij i itrij. Ta mjera stupa na snagu već danas.
„Svrha kineske vlade pri implementaciji kontrola izvoza relevantnih predmeta u skladu sa zakonom je bolja zaštita nacionalne sigurnosti i interesa, te ispunjavanje međunarodnih obaveza poput neproliferacije”, priopćilo je ministarstvo trgovine.
Ministarstvo je dodalo još 11 entiteta na listu „nepouzdanih” koja Pekingu omogućava izricanje sankcija.
Na europskim burzama dionica u četvrtak iza podneva najvažniji indeksi dodatno su oštro pali, povrh jučerašnjih velikih gubitaka, nakon što je Kina objavila da uvodi kao odmazdu carine na američke proizvode u visini od 34 posto, a i američki terminski indeksi najavljuju nove brutalne prodaje. Oštrog pada nije pošteđena ni Zagrebačka burza.
Paneuropski STOXX 600 indeks vodećih europskih dionica bio je u 12,50 sati u minusu 4,42 posto i na putu je tjednog gubitka od 7,5 posto.
Londonski FTSE indeks potonuo je istodobno 3,6 posto, na 8.169 bodova, frankfurtski DAX za čak 4,74 posto, na 20.682 boda, a pariški CAC za 4,11 posto, na 7.283 boda. Na najvećem gubitku među značajnijim europskim dioničkim tržištima bio je talijanski FTSE MIB, koji je pao 7,3 posto, na 34.376 bodova.
I na Zagrebačkoj burzi indeksi su u velikom minusu, za otprilike dva posto, pri čemu je Crobex na 3.200 bodova, a Crobex10 na 1.999 bodova. Oba indeksa sada su izbrisala sve ovogodišnje dobitke.
Snižavaju se procjene rasta BDP-a
Ekonomisti još uvijek pokušavaju procijeniti razmjere posljedice tih carina, što će ovisiti o tome koliko dugo će carine ostati u postojećem obliku i o tome kako će druge nacije uzvratiti. Europska unija u četvrtak je rekla da će pripremiti protumjere protiv SAD-a ako pregovori propadnu. Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je francuske tvrtke da pauziraju planirana ulaganja u SAD-u, a vršitelj dužnosti njemačkog ministra gospodarstva Robert Habeck rekao je da će Trump “pokleknuti pod pritiskom” ako se Europa udruži u svom odgovoru.
EU je pogođena dodatnim carinama od 20 posto, Ujedinjeno Kraljevstvo od 10 posto, Norveška od 15 posto, a Švicarska od 31 posto.
Ekonomisti iz Goldman Sachsa u petak su napisali svojim klijentima da su carine na robu iz Ujedinjenog Kraljevstva niže od ostalih, ali ipak više od očekivanih, što je dovelo do snižavanja njihove prognoze rasta britanskog gospodarstva ove godine s 0,8 na 0,7 posto. Investicijska banka također je smanjila svoje izglede za rast za Švicarsku, Švedsku i Norvešku.
Na Wall Streetu slijedi još jedan dan rasprodaja
Američki terminski indeksi, pak, ukazuju da će na današnjem otvaranju Wall Streeta uslijediti još jedan dan brutalnih prodaja dionica. Terminski indeks vezan uz Dow Jones u 12,40 sati, nakon najave kineskih uzvratnih carina, izgubio je 1.078 bodova ili 2,6 posto. U minusu je i terminski S&P 500 indeks i to za 1.679 bodova ili također 2,6 posto, nakon što je već dan ranije potonuo 4,84 posto.
Nasdaq terminski indeks potonuo je 3 posto, budući su mnoge američke tehnološke kompanije izložene kineskom tržištu. U elektroničkom trgovanju prije službenog otvaranja burze cijene dionica tehnoloških kompanija Applea i Tesle pale su novih 5 posto, a Qualcomma i Nvidije 6 posto.
“Trumpova administracija možda se igra s trgovinskim partnerima tko će prvi skrenuti pogled i ispasti kukavica, ali tržišni sudionici nisu voljni čekati rezultate te igre. Ulagači prvo prodaju, pa onda postavljaju pitanja”, rekao je Michael Arone, glavni investicijski strateg SPDR-a u State Street Global Advisors.
Općenito, danas su najviše pale cijene bankarskih dionica, gotovo 10 posto, nakon jučerašnjeg potonuća za 5,53 posto. Taj sektor, naime, smatra se ranjivim na gospodarsko usporavanje ili recesiju, za koju se sada procjenjuje da postoji realna mogućnost da izbije i u SAD-u i u svijetu. Stratezi Bank of America u petak su objavili da su banke također “među imovinom u čiju su cijenu najmanje uračunati makroekonomski problemi u globalnom gospodarstvu”.
Među najjače pogođenim sektorima je i brodarski sektor, u kojem su i dionice najvećih brodarskih tvrtki poput Maerska i Hapag-Lloyda, a koji je potonuo 9 posto.
Dolar pod pritiskom
Najočitiji znak nervoze u vezi sa zdravljem američkog gospodarstva i tržišta pad je dolarova indeksa, kojim se mjeri izvedba američke prema šest najvažnijih svjetskih valuta. U četvrtak je pao za 1,9 posto, najviše od studenog 2022. godine. Dolar je u petak prijepodne na deviznim tržištima malo ‘zalizao rane’, no kreće se i dalje oko 102 boda, nakon objave kineskih carina.
Istodobno, tečaj eura nalazi se trenutno na najvišoj razini prema dolaru u zadnjih šest mjeseci od 1,104 dolara. Japanski jen i švicarski franak, koji se smatraju sigurnim utočištem za kapital u nesigurnim vremenima zbog toga jer te zemlje imaju goleme vanjskotrgovinske viškove, porasli su za oko 0,6 odnosno 1 posto prema dolaru.
