
Hana Paleka i Nebojša Zelič
Kandidat Možemo za riječkoga gradonačelnika Nebojša Zelič upozorava na obmanjivanje građana
povezane vijesti
- Zelič (Možemo!): “Apsurdno je da HDZ-ov kandidat predlaže smanjenje poreza na nekretnine a Rijeka ima 13.810 praznih stanova
- Danas zadnji dan za prijavu poreza na nekretnine. Rješenja porezne stižu u drugoj polovini godine
- Zelič protiv izmjena GUP-a: “To je savez gradonačelnika Filipovića i HDZ-a u planiranju prostora”
Kandidat Možemo za riječkoga gradonačelnika Nebojša Zelič poručio je da on građanima u kampanji neće nuditi populizam kada je riječ o porezima i upravljanju javnim financijama, kao što to rade ostali kandidati u kampanji.
– Paradoksalno, upravo je HDZ na nacionalnoj razini donio odluku o oporezivanju nekretnina, a sada njihov kandidat u Rijeci Denis Vukorepa najavljuje drastično smanjenje tog poreza.
Još je apsurdnije da Denis Vukorepa predlaže smanjenje poreza na nekretnine upravo u trenutku kada Rijeka ima čak 13.810 praznih stanova, što jasno pokazuje da tržište nekretnina ne funkcionira u korist građana i da je ovakav potez nužan kako bi se spriječile špekulacije i potaknulo korištenje postojećeg stambenog fonda.
Opasan je to populizam i nerealno poimanje javnih financija koje zanemaruje osnovnu logiku proračuna. Tvrdnje da će smanjiti poreze do krajnjih granica, a istovremeno osigurati više investicija i novih radnih mjesta, jednostavno ne stoje – javne usluge, infrastruktura i razvoj financiraju se upravo iz tih prihoda, naglasio je Zelič.
“Opasne izjave Petre Mandić”
On je ocijenio da su izjave Petre Mandić, Mostove kandidatkinje za gradonačelnicu, vrlo opasne jer ona najavljuje osnivanje odjela koji će srezati sve nepotrebne troškove.
– Mi na to odgovaramo da upravljanje gradskim proračunom nije isto što i vođenje korporacije. U korporacijama i privatnim tvrtkama svaki trošak mora imati uporište u projekciji ili planu buduće zarade.
Jer korporaciji je to jedan od temeljnih ciljeva – zarada. U takvom razmišljanju o javnim financijama, Mandić bi izdvajanja za socijalni program ili kulturu lako mogla proglasiti nepotrebnim troškom jer od tih troškova Grad nema i ne može imati plan kasnije zarade.
Grad Rijeka nije korporacija, niti javne financije funkcioniraju po principu “rezanja troškova” kao ostvarivanja nekog primarnog cilja.
Nasuprot toj jednostavnoj rečenici o rezanju troškova, pristup javnim financijama treba se temeljiti na učinkovitom upravljanju prihodima i rashodima, na strateškom investiranju i osiguravanju dugoročne održivosti proračuna.
Izjave Petre Mandić podsjećaju na određeni, aktualan politički pristup koji zagovara oštre rezove, ukidanje raznih institucija i drastična smanjenja troškova pod izlikom povećanja učinkovitosti, pri čemu se često zanemaruju dugoročne posljedice takvih poteza na kvalitetu života građana, izjavio je Zelič.
Protiv gašenja gradskih tvrtki
On je uvjeren da ne može rješenje problema biti gašenje gradskih tvrtki poput Rijeka plusa i prebacivanje određenih djelatnosti u druge firme, primjerice onih djelatnosti vezanih uz promet u Autotrolej, koji već ima gomilu posla oko poboljšavanja javnog prijevoza.
– Eksperimentalnih restrukturiranja i reorganizacija smo već imali i previše. Potrebno je postaviti odgovornu upravu kao što smo tražili još prije četiri godine, prilikom zadnje reorganizacije, a koja će biti primarno usmjerena na kvalitetu usluge koju pružaju i odgovarajuće uvjete rada.
Isticali smo i prije da naglasak gradskih izdvajanja iz proračuna treba biti na ulaganjima u javne usluge i projekte koji podižu kvalitetu života svih građana.
Od izgradnji vrtića, preko nižih cijena komunalnih usluga, do ulaganja u društvene djelatnosti koje povezuju građane i zajednicu čine aktivnijom.
U prihodovnoj strani proračuna izuzetno je važno povući i europska sredstva te privući investicije koje će potom povećati gradske prihode – ali to treba činiti transparentno, uz očuvanje javnog interesa.
Rijeci treba odgovorna i progresivna fiskalna politika, a ne korporacijski recepti rezanja koji često vode smanjenju kvalitete javnih usluga, potplaćenosti radnica i radnika i dugoročnoj šteti za građane, kazao je Zelič.
Neće obećavati smanjenje poreza
On je dodao da Možemo neće obećavati smanjenje poreza.
– Upozoravamo građane, na primjeru aktualnog gradonačelnika, gdje ih može dovesti davanje povjerenja onima koji populistički obećavaju i onda provode smanjenja poreznih davanja. Dovest će ih do poskupljenja usluga.
U doba visoke inflacije, povećanja troškova života i rastućih stopa rizika od siromaštva te socijalnih nejednakosti, ovakav pristup dodatno urušava standard građana.
Oni koji imaju najviše – i dalje imaju najviše koristi od smanjenja poreznih davanja. A oni koji jedva spajaju kraj s krajem – opet su ti koji na kraju ne mogu platiti uvećane komunalne račune.
Naša vizija je Rijeka u kojoj se javni novac koristi odgovorno, u kojoj svi imaju jednaku priliku za dostojanstven život i u kojoj se gradske financije vode u interesu građana, a ne političkih kalkulacija. Rijeka mora biti grad koji ne radi protiv svojih ljudi, već s njima i za njih, poručio je Zelič.
Porezni populizam
Članica Možemo Hana Paleka navela je da mnoge političke stranke o gradskim financijama govore kroz populističke termine.
– Obećavaju da će smanjiti prirez ili porez koji plaćaju građani i da će rezati nepotrebne troškove proračuna. Tijekom prošle kampanje SDP i sadašnji gradonačelnik Marko Filipović, u sklopu političkog programa predložili su smanjenje prireza u Rijeci, što su i proveli tijekom aktualnog mandata.
Taj potez prikazan je kao rasterećenje građana, no već tada smo upozoravali da je to populistički potez koji dugoročno ne donosi korist većini, nego uglavnom onima s višim prihodima.
Građanima s prosječnom plaćom smanjivanje stope prireza od 1 posto godišnje, donijelo je mjesečnu uštedu od 1 euro. Pritom se, naravno, smanjivao važan proračunski prihod Grada od prireza, izvora koji je tradicionalno najstabilniji.
Iz prihoda od prireza Grad je financirao, primjerice, plaće odgojitelja u vrtićima, produženi boravak u školama, socijalnu pomoć građanima, subvencionira usluge komunalnih društava kako bi one za građane bile povoljnije i slično.
Od prireza se moglo financirati gotovo sve što nije izgradnja komunalne infrastrukture, jer se ona financira iz komunalne naknade. Konačni rezultat je povećanje cijena komunalnih usluga, navela je Paleka.
Smanjili prirez 1%, pa povećali cijene usluga
Podsjetila je da je 2022. godine smanjen prirez za jedan posto, ali je građanima za 60 posto porasla cijena odvoza otpada, za 20 posto cijena putnih karata za Autotrolej, za 300 posto cijena pokazne karte za umirovljenike, te cijena parkinga za 20 posto.
Onda je 2023. uslijedilo isto smanjenje prireza kao i prethodne godine, ali je povećana cijena karata za javni gradski prijevoz autobusom za 14 posto i cijena vode za 10 posto.
I prošle i ove godine smanjen je porezni prihod prema predizbornom obećanju, ali opet 2025. raste cijena odvoza otpada za 60 posto.
– Ono što je trebalo biti rasterećenje građana kroz poreznu politiku, zapravo se kompenzira kroz veće račune za komunalne i javne usluge.
Porezna politika ne smije biti poligon za populizam. Kada se povlače ishitreni i populistički potezi pa se porezne stope smanjuju bez jasne strategije otkud nadoknaditi tako izgubljene prihode, onda se financijske rupe moraju krpati povećanjem cijena osnovnih usluga.
Na taj način građani su prevareni i gube povjerenje u sustav, zaključila je Paleka.