Priuštivo stanovanje je veliki iskorak u reguliranju stanogradnje u Hrvatskoj, a cijene stanova bi mogle biti niže jer se gradnjom i investiranjem ne bavi struka, nego špekulanti, trgovci i ljudi koji imaju višak novca i tako dobrim dijelom utječu na rast cijena, rekao je predsjednik HUP-ove Udruge poslodavaca u graditeljstvu Mirko Habijanec nakon jučerašnjeg sastanka premijera Andreja Plenkovića i članova Vlade s predstavnicima građevinskog sektora.

Velika razlika

Dodaje da ako je cijena gradnje između 1.500 i 1.900 eura po četvornom metru, onda cijena kvadrata ne može biti 4.000 eura jer uvijek je gradnja bila 70-80 posto ukupne cijene.

– To je velika razlika. Tu se radi o velikim poreznim utajama jer se prilikom prodaje ili kupnje deklarira jedna cijena, a Poreznoj upravi prijavljuje druga, niža cijena, reći će Habijanec.

Također upozorava na veliki nesrazmjer između broja praznih i novih stanova i njihove cijene.

– To je jedan veliki nered, kaže i pita se što po tom pitanju radi lokalna samouprava koja bi, smatra, također trebala biti uključena u projekte stanogradnje i voditi računa o tome.

Da su špekulanti jedan od glavnih razloga rasta cijena stanova, smatra i potpredsjednica HGK-a za građevinarstvo i promet Mirjana Čagalj.

– Cijene stanova dijelom možemo opravdati jer je porasla cijena rada i građevnog materijala, međutim dio je i malo špekulativan pa su se cijene zemljišta možda neopravdano digle pravdajući se inflacijom, i to je jedan dio na koji se možda može utjecati.

Cijena električne energije u proizvodnji je nešto veća nego u susjednim zemljama, ali sve ostalo je posljedica rasta plaća, krize, inflacije i svega što se događa, rekla je Čagalj.

Dodala je da je obnova od potresa donekle napuhala cijene stanova, ali da se u narednom periodu očekuje nešto manje posla u građevinarstvu što bi, kaže, moglo ispuhati balon cijena.

– Najviše novaca odlazi u željeznice i infastrukturu i naša je poruka iz HGK-a građevinskom sektoru da se udruže u zajednice i da idu na te poslove i da sve te poslove dobiju i rade u narednih 10 godina, poručila je Čagalj.

Borba za radnike

Iako direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber navodi da i dalje traje borba za svakog radnika, zbog čega cijena rada i dalje snažno utječe na efekte cijena u građevini, ipak procjenjuje da broj stranih radnika u graditeljstvu više ne bi trebao rasti.

– Iskreno, ne očekujemo snažniji rast broja stranih radnika, mislimo da će se njihov broj zadržati na sadašnjoj razini. Mi inzistiramo na reformi strukovnog obrazovanja, strukovne škole su one koje obrazuju snagu za tržište rada koje mora biti prilagođeno potrebama tržišta, a to je u građevini, metalskoj industriji i industriji nemetala, poručila je Weber.

Smatra da će smirivanje inflatornih pritisaka te relaksiranje rasta cijena građevnog materijala pripomoći priuštivosti stanovanja.

Premijer Andrej Plenković kaže da građevinski sektor trenutno stoji relativno dobro te čini 7,7 posto BDP-a ili oko 5,5 milijardi eura. Zapošljava više od 150 tisuća radnika i ima i oko 22 tisuće poduzetnika.

Premijer je kazao i da u ovom trenutku u građevinarstvu nedostaje od 8 do 9 tisuća radnika, da je samo ove godine izdano 12 tisuća dozvola za rad u graditeljstvu, a 27 posto djelatnika u hrvatskom građevinarstvu čine strani radnici. Podsjetio je da je Vlada, što se tiče sredstava koja se plasiraju u građevinski sektor, do sada uložila 3,6 milijardi eura samo u obnovu Zagreba i Banovine.

Povrat poreza

Ustvrdivši da je »alarmantan podatak da je u Hrvatskoj prazno čak 600 tisuća stanova«, Plenković je podsjetio da cilj Nacionalnog plana stambene politike, koji je Vlada usvojila prošli tjedan, povećanje dostupnosti priuštivog stanovanja, unaprjeđenje održivosti stanovanja i korištenje prostora u funkciji stanovanja kroz poreznu, financijsku, zemljišnu i ekološko energetsku politiku.

– Vidjeli ste da smo išli s povratom poreza za mlade, programom priuštivog najma, ubrzanom gradnjom stanova APN-a, suradnjom s jedinicama lokalne samouprave u izradi i kreiranju stambene politike tako će se kroz APN izgraditi osam tisuća stambenih jedinica, a na potpomogutim područjima obnoviti dvije tisuće stambenih jedinica, naveo je Plenković, dodavši da će se kroz program priuštivog najma aktivirati oko devet tisuća stambenih jedinica.

Potpredsjednik Vlade i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine Branko Bačić naglasio je da je u odnosu na 2021. godinu prosječna cijena stana, bez POS-a, veća za 47,9 posto u Zagrebu te 37,1 posto u ostatku države, dok je guverner HNB-a Boris Vujčić rekao da su cijene stambenih nekretnina lani rasle po stopi od deset posto, no i da broj kupoprodaja istodobno stagnira nakon pada u godinama pandemije koronavirusa. Smatra da bi pad kamatnih stopa mogao pojačati rast stambenih kredita.