Od iduće godine građani će morati plaćati porez na nekretnine, koji će mnogima povećati izdatke u kućnim proračunima. U sklopu porezne reforme Vlada i Sabor odlučili su da će se ukinuti komunalna naknada, porez na kuće za odmor i spomenička renta i umjesto tih davanja od 2018. uvest će se jedinstveni porez na nekretnine.

Vladini ministri tvrde da taj porez ne bi trebao građane baciti u nove troškove. No, promatrači vjeruju da će mnoštvo njih ipak morati platiti više nego dosad, jer se proširuje broj nekretnina koje se oporezuju. Najviše će biti pogođeni, očekuje se, vlasnici građevinskog zemljišta, koje je dosad bilo pošteđeno komunalnih naknada. Ukratko, oporezivat će se stanovi, kuće, poslovni prostori, garaže i gospodarski objekti, ali i građevinsko zemljište – ono koje se koristi za poslovne svrhe, kao i ono koje je neizgrađeno, a nalazi se u prostoru predviđenom za gradnju.

Novi porez na nekretnine naplaćivat će isključivo općine i gradovi, koji će te prihode samostalno i trošiti. Da će građani u prosjeku morati izdvojiti više novca, potvrđuju službene procjene Vlade i Ministarstva financija uoči donošenja tog zakona. Sadašnji prihodi 556 gradova i općina od nekretnina iznose oko 2,2 milijarde kuna. Prema procjenama iz Vlade, ti prihodi povećat će se za 15 do 20 posto, odnosno za najmanje 300 milijuna kuna, te porasti na barem 2,5 milijarde.

Neki manje, neki više

Smisao promjena je povećati namet na objekte koji su noviji i više vrijede, a sniziti namet za starije i manje vrijedne. Stoga se u oporezivanje uvode i dva nova koeficijenta za obračun poreza, a to su starost i stanje nekretnine. Što je ona u boljem stanju, to će koeficijent za oporezivanje biti veći, a njegov se mogući raspon kreće od 0,8 do 1,2.

Stoga je moguće da će neki građani plaćati manji iznos od sadašnje komunalne naknade. Primjerice, Ministarstvo financija je na primjeru grada Opatije, na stanu veličine od 100 četvornih metara, izračunalo da bi novi porez trebao biti 10 do 20 posto manji od komunalne naknade, ako je taj stan sagrađen prije 1985. godine. Ako je sagrađen 1985. ili u sljedećih 20 godina, porez bi trebao ostati isti. Ako je sagrađen nakon 2004., odnosno nakon 2008. godine, porez bi trebao biti veći za 10 do 20 posto. Međutim, ako spomenuti stan u Opatiji ima neke dodatne sadržaje – primjerice bazen ili sportski teren – novi porez na nekretninu mogao bi se povećati do 50 posto u odnosu na sadašnju komunalnu naknadu.

Koliko će se porez povećati ili smanjiti, uvelike ovisi o tome kako će ga pojedine općine i gradovi provesti u djelo. U Hrvatskoj postoji oko 1,9 milijuna stanova i kuća, od kojih je 1,4 milijuna stalno nastanjeno, a njih 250 tisuća su kuće za odmor. Ostali su povremeno nastanjeni ili nenastanjeni. Prije nego što počnu naplaćivati novi porez, općine i gradovi će morati svoje evidencije o nekretninama uskladiti sa stanjem na terenu. Prema planovima, taj proces trajat će do kraja ove godine. Građani se ne trebaju iznenaditi ako ovih dana od svojih općina ili gradova dobiju upitnike o tome kakve nekretnine posjeduju. Građanima koji ne odgovore na upitnike, lokalne vlasti će naplatiti najviši koeficijent.

Linićev porez

Uvođenje poreza na nekretnine izaziva komentare još od 2012. godine, kada ga je predlagao bivši ministrar financija Slavko Linić, a vlada Zorana Milanovića na kraju je odustala. Vlada Andreja Plenkovića ipak je uvela taj namet, koji Hrvatskoj preporučuju MMF i Europska komisija. Cilj je tog poteza, kažu, smanjivanje oporezivanja rada i potrošnje, a prebacivanje poreznog tereta na imućnije građane, odnosno na njihove nekretnine. Porez koji uvodi sadašnja Vlada prilično se razlikuje od Linićevog, koji je vodio računa o imovnom stanju. Linić je predlagao porezne olakšice za prve dvije nekretnine, a povećanje poreza tek za treću. U novom porezu nikakvih olakšica nema.

Pravni stručnjak Mislav Kolakušić, primjerice, izjavio je našem listu da se protivi porezu na nekretnine jer će dovesti do ovrha nad nekretninama, s obzirom da ga neki građani neće moći plaćati. Mnogi se boje da će porez pogoditi građane koji su kupovali nekretnine u obalnom području, a sada će razmišljati o tome kako da ih prodaju, makar i po nižim cijenama. Saborski zastupnik Ivan Lovrinović tvrdi da je taj porez nepravedan jer će pogoditi siromašnije slojeve i dijelove Hrvatske poput Slavonije, koji imaju puno gospodarskih objekata, ali oni često nisu u upotrebi. Prema Lovrinovićevu mišljenju, daleko pravedniji bio bi porez na ukupnu imovinu građana.

Ministar Zdravko Marić tvrdi da je ovo samo prva faza u kojoj se zamjenjuje komunalna naknada. Ministar Lovro Kuščević izjavio je da od 2020. slijedi druga faza primjene poreza na nekretnine, kada će on biti pravednije raspodijeljen, uzimajući u obzir stvarnu vrijednost nekretnina.