Neoavangarda šezdesetih: Retrospektiva filmova grupe OHO u Francuskom paviljonu u Zagrebu

Miljenko Marin

10. travanj 2017 17:07

Filmovi tematiziraju društvo i problematiku vremena u kojem je grupa OHO stvarala, a uvod su u veliku izložbu iduće godine u Ženevi

ZAGREB U Francuskom paviljonu zagrebačkog Studentskog centra otvorena je retrospektivna izložba filmova najznačajnije slovenske neoavangardne grupe – OHO – iz Kolekcije Marinko Sudac, kao ekskluzivni uvod u veliku retrospektivu grupe koja će se iduće godine održati u Centre d’Art Contemporain Geneve i u MAMCO-u (Musée d’art moderne et contemporain) u Ženevi.

Na izložbi se mogu vidjeti filmovi Naška Križnara te Iztoka Geistera Plamena, Marjana Cigliča, Davida Neza i Marka Pogačnika, snimani u razdoblju od 1963. do 1971. godine, kad je grupa djelovala.

Ti filmovi tematiziraju društvo i problematiku vremena u kojem je grupa OHO stvarala, prikazuju njihove projekte u prirodi i urbanim prostorima, a članovi grupe stvarali su i eksperimentalne i animirane filmove.

U svoj sadržaj često uključuju rock glazbu i nose elemente psihodelije, hipijevske kulture i slobodnog duha, a osvrću se na tada važna pitanja poput Vijetnamskog rata, onečišćenje okoliša, istraživanja rodno-spolnih identiteta i referiraju se na »visoku« i »popularnu« kulturu.

Grupa OHO razišla se nakon velike izložbe »Information« u njujorškoj MoMA-i 1970. godine, a danas je interes za njihov rad vrlo snažan. Potvrda tome je i njihovo predstavljanje u Centralnom paviljonu na ovogodišnjem Venecijanskom bijenalu – izložbi »Viva Arte Viva« osobnim odabirom glavne kustosice Christine Macel – ističe se u najavi izložbe. OHO grupa bila je aktivna od 1962. do 1971. godine, ime je dobila spajanjem riječki »uho« i »oko«, što je označavalo potrebu za ujedinjavanjem osjećaja za novi pogled nas svijet, blizak filozofiji reizma.

Središnji članovi bili su Marko Pogačnik, Iztok Geister Plamen i Marjan Ciglič, a uskoro se grupa proširila te su došli i Milenko Matanovic, Andraž Šalamun, Tomaž Šalamun, David Nez, Matjaž Hanžek, Naško Križnar, Vojin Kovač Chubby, Aleš Kermavner, Franci Zagoričnik i drugi.

Članovi su stvarali vizualnu i konkretnu poeziju, objavljivali publikacije, izvodili performanse, akcije u urbanim prostorima… Druga faza njihova rada može se povezati s arte poverom, body artom, performansom, eksperimentalnim filmom, land artom, intervencijama u prirodi, a treću fazu karakterizira transcendentalni konceptualizam.

Organizatori izložbe koja se može pogledati do 22. travnja su Kolekcija Marinko Sudac i Institut za istraživanje avangarde, a kustosica je Dorotea Fotivec.