Izložba »Posljednji cvijet? – iz zbirki MMSU-a« bit će otvorena u prostoru Jaslica u subotu, 29. ožujka, u 19 sati, a obuhvaća dvadesetak radova iz kolekcije Muzeja moderne i suvremene umjetnosti s motivom cvijeća. Nastala je kao uvježbavanje participacije s lokalnom zajednicom te okuplja i radioničke priloge dviju muzejskih grupa, Jutarnjih protezanja – riječkih seniorki i Kustoskog kružoka – građanki koje povremeno surađuju na muzejskim programima i iz čijih je redova nastala ideja za izložbu.

Autori i kustosi

Umjetnice i umjetnici iz zbirki MMSU-a su Belizar Bahorić, Ahmed Bešić, Jim Cave, Vlaho Bukovac, Marina Banić Zrinšćak, Nuzzi Ivancich Chierego, Ranko Dokmanović, Ivan Kožarić, Adam Krajewski, Krystof Kurzydlo, Ivan Lacković Croata, Miron Makanec, Mira Marković Sandić, Petra Mrša, Slava Raškaj, Giovanni Simonetti, Romolo Venucci i Lazar Vujaklija.

Pozvane umjetnice su Milijana Babić, Tanja Blašković i Melita Sorola Staničić. Kustoski tim čine Gordana Domijan, Ivona Grgas-Roknić, Irena Hojsak, Dubravka Kalinić, Lea Maravić, Magdalena Medved, Andrea Morell, Lucia Paliska, Sanja Puljar D’Alessio, Karla Štimac, Lidija Toman, Tina Tus, Gordana Vrtodušić (Kustoski kružok), Ivana Golob-Mihić i Ksenija Orelj (MMSU).

Sudionice radioničke grupe Jutarnja protezanja su Vesna Bogović, Ljiljana Dumančić, Stojanka Ivšić, Đeni Jarić, Đina Jurčić, Milica Pulko, Mladenka Radišić, Fiorela Renko, Nina Rukavina, Štefi Sila, Sabina Stojanović, Ornela Tomić i Gloriamaria Toth, a sudionica radionice Dnevnik proljeća je Petra Radić. Dizajn potpisuje Marin Nižić.

Biljni svijet

– Iako je razvoj biljaka stariji od ljudske ere, o sebi smo skloni razmišljati kao o nadmoćnim i naprednijim, naoko autonomnim u odnosu na biljni svijet. Međutim, bez biljki »naš« bi se svijet ugasio. One nas čine mogućim, što nam je i poticaj za ovu participativnu izložbu koju otvaramo u čast proljeća, premda kalendarske sezone sve više skreću od uobičajenih datuma.

U umjetničkim radovima iz muzejskih zbirki, bilje ponajviše pronalazimo u formi cvijeća – oku najrazuzdanijim tj. najuočljivijim sastavnicama. Ove motive izdvajamo u radovima popularnih i manje znanih autora/autorica, profesionalnih umjetnika i autodidakta.

Njihove slike, grafike, skulpture i fotografije nastale u posljednjih sto i sedamdeset godina protežu se od moderne do suvremene umjetnosti. Od »plahog maslačka« do »ekscentrične ruže«, cvjetne motive u šarolikim estetskim i simboličkim aranžmanima postavljamo umjesto na zidne plohe, zajedno na stol.

Time makar simbolički olabavljujemo granice između luksuznog i poljskog cvijeća, biljnog melema i drača, ali i elitne i svakodnevne kulture.

Cvijeće postaje i iskaz emocija, psihe i duhovnog stanja, katkad i doživljaja žene, uvjetovanog društvenim vrijednostima, političkim ideologijama i pozicijama koje su žene imale u određenim kulturno-povijesnim uvjetima, između nevidljivosti i rezistentnosti ili kapricioznosti, navedeno je u opisu izložbe.

Inkluzivno vodstvo

U suradnji s udrugom Kultura svima svugdje izložba je inkluzivirana i dostupna osobama oštećena vida te će 10. travnja u 18 sati biti organizirano i inkluzivno vodstvo prilagođeno osobama oštećena sluha.

Uz prevoditelja na hrvatski znakovni jezik, posjetitelje će izložbom provesti i autorski tim Kustoskog kružoka. Kustoski kružok program je koji je pokrenuo MMSU u kojem građani i građanke povremeno surađuju na muzejskim programima u vidu sastavljanja kustoskih tekstova i pomoći pri organizaciji izložba.

Ovom prilikom članice kružoka surađivale su s radioničkom grupom naziva Jutarnja protezanja koje čine riječke seniorke. Također, na web-stranici Muzeja dostupna je i najava s opisima izloženih radova za osobe oštećena vida te će biti dostupno i audiovodstvo kroz izložbu.

Izložba je otvorena do 4. svibnja.