Prijedlog izmjena Statuta Primorsko-goranske županije koji se odnosi na predstavnika srpske manjine u Županijskoj skupštini nije prošao na današnjoj sjednici koju je ova točka obilježila burnom raspravom, emocijama i isključivim tonovima s obje strane političkog spektra.

Prema prijedlogu Odbora za nacionalne manjine, županijski Statut trebao je biti izmijenjen na način da se srpskoj nacionalnoj manjini omogući jedan predstavnik u Skupštini, po uzoru na talijansku manjinu, nakon što je broj ove nacionalne manjine prema posljednjem popisu stanovništva pao ispod pet posto čime su izgubili pravo na zastupnika.

S obzirom da je riječ o posljednjoj sjednici u ovom mandatu, srpska manjina do nekog novog prijedloga i odluke u predstojećem mandatu ostaje bez dvoje vijećnika u Županijskoj skupštini i mjesta dožupana.

Prijedlog izmjena podržalo je 16 vijećnika iz redova SDP-ove koalicije i Možemo! dok je oporbeni ostatak činilo tri glasa protiv Damira Popova iz HDZ-a, nezavisnog Leonarda Pavele te Mostovog Josipa Katalinića dok su preostalih 14 suzdržanih činili vijećnici HDZ-a, Akcije mladih, Unije Kvarnera te PGS-ov Franjo Butorac.

Komadina odbio amandmane

Odmah u startu župan Zlatko Komadina odbio je predložene amandmane Leonarda Pavele koji je u svojem predložio ukidanje svih manjinskih zastupnika te Josipa Katalinića koji je kao preduvjet za manjinskih zastupnika predložio izlaznost na izbore za predstavnika manjina od 35 posto.

– Mislim da smo svi jedna multikulturalna i tolerantna sredina i mislim da bi sudjelovanje u ovoj skupštini trebalo biti ravnopravno, a ne povlašteno pravo. Srpska manjina sad traži jedno posebno pravo, a pali su ispod četiri posto na posljednjim izborima pa se pitam zašto to pravo ne traže Bošnjaci ili Slovenci.

Zamolio bih predstavnike srpske nacionalne manjine da obrazlože koja su ima prava uskraćena, osim da postanu one dvije ruke koje služe da bi se izglasao proračun i održala većina, kao što je to uostalom i slučaj na nacionalnoj razini.

Moj amandman ide na kompromis tako da na manjinskim izborima izađe 35 posto predstavnika manjine, no izlaznost se u realnosti kreće od četiri do sedam posto. Manjine su ovoj županiji dobile 100 do 200 glasova po vijećniku dok smo mi ostali za ulazak u skupštinu trebali oko 2.000. Ne vidim razlog da netko povlašteno ulazi u ovu skupštinu i da ima jednaka prava, obrazložio je svoj prijedlog amandmana Katalinić.

“Nismo se javljali za riječ, ali…”

Vesna Blanuša iz SDSS-a uzvratila mu je da su Rumunji imali svojeg predstavnika Županijskoj skupštini, pokušali isto jer imaju mogućnost.

– To što se mi nismo javljali za riječ ne znači da nismo bili aktivni. S vama sudjelujemo u svim vitalnim odlukama, ali imamo i obavezu prema nacionalnoj manjini da pokušamo poboljšati život na tom prostoru, navela Blanuša ističući primjer vrtića u Moravicama koje je gradonačelnik Vrbovskog htio zatvoriti, ali je zahvaljujući djelovanju srpske manjine to spriječeno.

Za postotke koje je naveo Katalinić, rekla je da nisu realni kao i da pripadnici srpske zajednice još uvijek osjećaju nelagodu i strah od izlaska na izbore i izjašnjavanja.

– Nas biraju samo birači koji su na popisu deklarirani kao Srbi. Mi jesmo slobodni, i multikulturalni, i tolerantni, ali problem uvijek prave pojedinci i oni, nažalost, nikad nisu sankcionirani, smatra Blanuša koja je kapo pozitivne primjere istaknula Bjelovarsko-bilogorska županiju koja je dozvolila zadržavanja župana i dva zastupnika, za razliku od PGŽ-a koji to, prema njezinim riječima, nije dozvolio zbog desne strane.

Kao pozitivne primjere istaknula je i Šibensko-kninsku te Ličko-senjsku županiju, što, kako je dodala, mnogi ne bi očekivali. Istaknula je da prema popisu u PGŽ-u trenutno ima 10.016 Srba, a podsjetila je i na više od 300 godina pravoslavlja na riječkom području, kao i da je Srbima priznata autohtonost na području Vrbovskog gdje je pravoslavni manastir star oko 500 godina.

Što se čekalo do sad?

– Hvala gospođi Blanuši koja je se poziva na davnu povijest, a kad pričamo o povijesti valja se podsjetiti i na onu manje davnu. Ovo je izmjena koja se događa dva mjeseca prije izbora. Županije koje spominjete puno su to ranije izmijenile.

Zamislite da se mijenja Ustav samo dva mjeseca prije izbora, a nažalost kod nas izmjene statuta može pokrenuti samo župan dok drugdje nije bio takav slučaj. Je li ovaj prijedlog sukladan poslovniku, gdje je mišljenje Odbora za statutarno-prava pitanja, pitao se Vrkić koji je ovaj prijedlog nazvao brzopletom promjenom Statuta podsjetivši i da su službeni rezultati popisa stanovništva poznati od rujna 2022. godine.

– Pa što se čekalo do sad, rekao Vrkić koji upozorava da Ustav ne prepoznaje autohtonost kod niti jedne od 22 nacionalne manjine u Hrvatskoj.

– Molim vas dobro razmislite o tajmingu ovog prijedloga i pravima koji moraju biti jednaki za sve. Pustimo da prođu izbori i da netko pročešlja Statut u jednoj mirnijoj atmosferi, rekao Vrkić i predložio povlačenje točke s dnevnog reda u ime kluba HDZ-a.

Pavelin pogled na manjine

Uvijek osebujan Leonardo Pavela koji za razliku od Katalinića nije na kraju ni povukao svoj amandman, iznio je svoj pogled na manjine u županijskom predstavničkom tijelu.

– Mi smo tvrdi centar i tvrdi liberali, evo, gospodine Deane (Dean Jakšić, vijećnik SDSS-a op.a.), ja sam čak mislio da ste vi u HDZ-u jer imate isto prezime kao naš Ivan. Tko je veći Talijan, Ivo Vidotto ili Leonardo Pavela?

Meni je oko tih nacionalnih zajednica cijeli kaos. Evo, Petar Mamula, znamo, on je dožupan. To je dobra plaća, ali za Bijelu Kosu, skijalište u njegovom kraju sam napravio više ja nego on. Jesam li ja onda veći predstavnik Srba nego on, upitao se Pavela.

Posljednji od tri izričita protivnika ovakvih izmjena Statuta, Damir Popov rekao je da je prijedlog župana za izmjenom izborni inženjering i to zato jer će broj zastupnika različitih svjetonazora biti izjednačen, a srpska i talijanska manjine bit će kao i dosad potencijalni partneri SDP-a.

– Ostali se trebaju dobrano potruditi za mjesto u Skupštini dok su ova praktički unaprijed dogovorena. Zašto župan favorizira talijansku i srpsku manjinu, pitao se Popov.

Citiranje srednjoškolskog profesora

Osim povijesnih referenci, apeliralo se i na civilizacijske dosege i poštivanje manjina.

– Možda je dva mjeseca kratak rok, no dva mjeseca prije mijenjao se i izborni zakon pa nije bio problem. Postojanje nacionalnih manjina pokazuje svu povijesnu šarolikost Hrvatske sve do danas. Ljudi su u Rijeci dolazili i odlazili, a neki i ostajali, pa i s glavom u torbi, rekao je Petković citirajući svojeg srednjoškolskog profesora sociologije da se snaga većine odražava u poštivanju prava manjine.

Dodao i da Možemo! želi podržati i ulazak drugih manjina u Skupštinu ako se to pojavi kao pitanje. Prema njegovom mišljenju predlagač je pokazao premalo hrabrosti i trebao je dozvoliti stanje kakvo je bilo dosad, kao što su to uostalom učinile i županije u kojima je HDZ na vlasti.

Bojan Kurelić u ime kluba Akcije mladih i Unije Kvarnera kazao je da će vijećnici ovih stranaka biti suzdržani jer se ne poštuje procedura, a kad bi ova inicijativa došla na prijedlog predsjednika Skupštine on je zahtijevao konsenzus.

– Statut je temeljni dokument i ne možemo ga na ovaj način mijenjati. Moje osobno mišljenje je da nisam dovoljno kvalificiran da bih odredio tko je autohtona manjina na području naše županije, istaknuo je Kurelić.

Vidno uzrujan Marko Mataja Mafrici

Vidno uzrujan Marko Mataja Mafrici iz SDP-a nikako nije mogao tolerirati stav oporbe.

– Pažljivo sam slušao kolegu Vrkića, no strašno mi je zaparalo uši kad ste spomenuli “ne tako davnu povijest”, a to vam nije pisalo na papiru. Kad smo kod ne tako davne povijesti, podsjećam vas da se naši domicilni Srbi nisu pobunili protiv nove države, a ako ne znate nek’ vam kaže Lika koju su u Domovinskom ratu branili i Srbi i Talijani.

Činjenica je da ćete Srbina ili Srpkinju gledati i u sljedećem sazivu jer je Ustavni sud još davno odredio da imaju pravo na jednog zastupnika, rekao je Mataja Mafrici koji je kod ove točke tražio poimenično izjašnjavanje jer je to civilizacijski doseg.

U ime kluba PGS-a Franjo Butorac kazao je kako pitanje nacionalnih manjina nije ništa drugo nego pitanje političkog oportuniteta i volje.

– Pitanje je jesmo spremni ili ne uvažavati povijesne činjenice, rekao je Butorac dok se Ivo Vidotto, zastupnik talijanske manjine, osvrnuo na Pavelu, kazavši da njegov prijedlog nije pravno moguć dok jednako vrijedi i za amandman Katalinića koji trpi i od drugih nedostataka počevši od izlaznosti na izbore.

Boras Mandić: Mogli ste doći k meni

Marko Boras Mandić, predsjednik Skupštine iz Unije Kvarnera poručio je da je izrazito krivo da se etiketira bilo koga zbog ove odluke misleći pritom i na poimenično glasanje.

– Gospođa Blanuša rekla je da ova manjina o ovoj ideji raspravlja već tri godine. Mogli ste tada doći k meni i napravili bismo raspravu među klubovima, a ne da kao sad, o tome javno raspravljamo, poručio je Boras Mandić.

– Mislim da je igranje nacionalnim manjinama čisto politikanstvo. Ova tema me dira, ja sam manjina i ja sam tu doma. Osim malo 1991. godine, ali to ću zaboraviti, rekla je pak Lara Bressan iz Unije Kvarnera koja je pak Vidottu zamjerila da su njegov izbor u ovu Skupštinu pratile političke boje, za razliku od nje.

Mamula: Mučno je ovo slušati

Dožupan iz redova srpske manjine Petar Mamula ispred predlagača zahvalio se svima na raspravi rekavši da je ovo tema o kojoj valja raspravljati i zahvalio se civiliziranoj raspravi.

– Jedan je od 12 zamjenika župana manjina pri čemu prednjače Srbi. Donijeli mi ovu odluku ili ne, molio bih vas da temu privedemo kraju na ovoj ili nekoj drugi skupštini na adekvatan način. Mučno je slušati kako se o pravima koje nismo tražili, ali su nam dana, raspravlja na ovaj način.

Ta su prava na simboličnoj razini. Smatram da o ovome treba raspravljati, ne zato što je šugava Rijeka puna Srba pri čemu se na Poljudu spominje neko drveće, nego da budemo primjer. U ime nekog tko se smatra samoniklim u ovim krajevima, zahvaljujem se doprinosu svakog od vas i mislim da ćemo na kraju doći do jedne dobre odluke, poručio je Mamula.

Rezultati državne mature

Županijski vijećnici, izuzev vijećnika SDP-a, prihvatili su informaciju nezavisne Ive Rinčić o rezultatima državne mature. Naglasila je da ova točka nije dio predizbore kampanje jer se cijeli mandat bavi tom problematikom.

Za poboljšanje uspjeha srednjoškolaca na državnoj maturi ona predlaže osnivanje centara izvrsnosti koji postoji u Međimurskoj i Varaždinskoj županiji koje se nalaze u vrhu i koje pokazuju da ulaganje u ljude daje rezultate. Prema njezinom mišljenju, dodatni prijedlozi i rješenja su praćenje rezultata koji se kod nas ne rade, izvješćivanje o rezultatima, akcijski plan i formiranje radne skupine.

Vijećnici su naglasili i ulogu ravnatelja kao i položaj učitelja kao izravnu posljedicu rezultata na državnoj maturi.

– Bojim se da je uloga profesora degradirana, mijenjaju se programi, a razmislimo malo i koliko mi utječamo kao roditelji i koliko radimo greške u tom dijelu. Vrijednosni sustav nam je kriv, jednostavno smo spremni ići na sud i tužiti profesora zbog njegovih kriterija.

Problem nije samo na jednom mjestu već je kompleksan. Treba vratiti učitelje na mjesto da budu autoritet jer će nam na taj način prenijeti veću količinu znanja, smatra Mostov Katalinić.

Popovićevo izvješće o razvijenosti

Za razliku od Rinčić, izvješće od stanju lokalne razvijenosti i konkurentnosti nezavisnog Borisa Popovića nije prihvaćeno. Popović je upozorio kako je PGŽ sedma županija po razvijenosti u Hrvatskoj, a deseta po konkurentnosti.

– Volio bih nisam u pravu. Ja sam ušao u politiku jer vidim da stvari postaju sve gore i gore. Najprije treba zaustaviti negativni trend pa ga treba pokrenuti prema naprijed. U našoj županiji je dobro, a dobro je najgori neprijatelj odličnog. Mi rastemo dva posto godišnje, inflacija je tri, posto dakle padamo jedan posto, upozorio je Popović.