Vlada je sa sjednice u srijedu podnijela amandmane na Zakon o središnjem registru stanovništva koji je prošao raspravu u Saboru i trebao biti izglasan u prosincu lani, a kojima će se prava i hrvatskog naroda, a ne samo nacionalnih manjina, do 2033. utvrđivati prema Popisu stanovništva iz 2021.

Saborski zastupnici su prijedlog Zakona kojim se ustrojava Središnji registar stanovništva i kojim provođenje Popisa stanovništva svakih 10 godina odlazi u povijest, raspravili kroz dva čitanja, u srpnju i prosincu prošle godine. Tada su ga trebali i izglasati jer je trebao stupiti na snagu 1. siječnja, no vladajući ga još nisu stavili na dnevni red glasanja.

Sada je Vlada RH podnijela nekoliko amandmana –  jedan se tiče samo ispravka gramatičke greške, drugim se mijenja datum stupanja na snagu, a ključan amandman odnosi se na dio koji se u prvotnom prijedlogu Zakona trebao odnositi samo na nacionalne manjine.

Naime, Registar će, osim obveznih podataka o broju i prostornom rasporedu stanovnika na području Republike Hrvatske prema socijalnim, ekonomskim, obrazovnim, migracijskim, stambenim i ostalim obilježjima, kao o srodstvu i kućanstvima, imati i poseban dio koji može sadržavati podatke o izvanbračnoj zajednici ili neformalnom životnom partnerstvu, vjeri, materinskom jeziku te nacionalnosti, ali samo na temelju podnesenih dobrovoljnih izjava.

Puna primjena Registra od lipnja 2026.

Puna primjena Registra kreće od lipnja 2026. i od tada će on – a ne više Popis stanovništva iz 2021. – biti središnja baza podataka o demografskoj strukturi Hrvatske. No, izuzetak se trebao odnositi na nacionalne manjine.

Prema prvotnom prijedlogu, službeni podaci Popisa stanovništva iz 2021. godine ipak bi ostali temelj za ostvarivanje prava nacionalnih manjina sve do 31. prosinca 2033. godine.

To znači da bi do 31. prosinca 2033. nacionalne manjine imale pravo na svoje saborske zastupnike, lokalne vijećnike, zamjenike općinskih načelnika i gradonačelnika, dožupane, na manjinska vijeća i predstavnike kao i na ravnopravnu upotrebu manjinskog jezika temeljem Popisa iz 2021. godine, a da bi se tek od 2034. godine prava manjina temeljila na podacima iz Središnjeg registra stanovništva, što je najviše problematizirao Klub Mosta.

Njihov zastupnik Miro Bulj tražio je brisanje tog članka 45. smatrajući da se takvim rješenjem “manjine stavlja u privilegiran  položaj u odnosu na Hrvate, da je riječ o etnobiznisu i zadržavanju političkih pozicija”.
Vlada je sada podnijela amandman kojim mijenja članak 45. stavak 1., a kojim dodaje da se do 31. prosinca 2033. sva prava, ne samo pripadnika nacionalnih manjina, nego i hrvatskog naroda, a koja su uvjetovana utvrđenim udjelom u ukupnom broju stanovništva i brojem pripadnika nacionalnih manjina utvrđuju na temelju službenih rezultata Popisa stanovništva iz 2021. godine, a nakon toga datuma na temelju podataka iz Središnjeg registra stanovništva.

Drugim amandmanom mijenja se i datum stupanja na snagu Zakona, pa će, umjesto 1. siječnja 2025., na snagu stupiti osmog dana od objave u Narodnim novinama.

Središnji registar elektronička službena evidencija u koji će se povezati podatci

Središnji registar bit će elektronička službena evidencija u koji će se povezati podatci iz zasebnih evidencija i registara – iz državnih matica, upisnika, informacijskih sustava i drugih nadležnih tijela, a vodit će ga Ministarstvo financija, tj Porezna uprava.

U Registar će se upisivati podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem u Hrvatskoj, o strancima koji imaju prebivalište ili boravak u Hrvatskoj te  podaci o hrvatskim državljanima s prebivalištem izvan Hrvatske kako bi, po prvi puta, bila ustrojena i evidencija o našim državljanima izvan Hrvatske.

Podaci će omogućiti realan izračun dohotka po članu kućanstva te će se koristiti za bolje ciljanje mjera socijalne politike, socijalnih i drugih prava, provođenje statističkih, društvenih, ekonomskih i drugih istraživanja, obradu podataka za koju postoji pravna osnova te za učinkovito vođenje upravnih, poreznih i drugih postupaka, ističe Vlada.