– To će omogućiti uštede od preko 200 eura prosječno po kućanstvu, rekao je Jorgensen u intervju za Europsku novinsku redakciju (ENR), zajednički projekt dvadesetak europskih novinskih agencija u kojem sudjeluje i Hina.

Visoke cijene energije snažno utječu na konkurentnost europskog gospodarstva, jedan je od zaključaka izvješća o europskoj konkurentnosti koje je za Komisiju pripremio bivši talijanski premijer i predsjednik Europske središnje banke Mario Draghi. Stoga je Komisija izradila akcijski plan za cjenovno pristupačnu energiju koji treba ispuniti tri cilja: smanjiti cijene energije, riješiti se ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima i nastaviti s naporima na dekarbonizaciji ulaganjem u obnovljive izvore.

Plan obuhvaća sve tri komponente računa za energiju – troškove proizvodnje energije, naknade za prijenosnu mreže te poreze i pristojbe.

Jorgensen je rekao da je Europska unija od početka ruskog napada na Ukrajinu uspjela znatno smanjiti svoju ovisnost o Rusiji, ali da to nije dovoljno. Stoga priprema plan kako se potpuno riješiti te ovisnosti.

– Možemo reći da je uspjeh to što smo od 2022. godine kada je 45 posto našeg plina dolazilo iz Rusije to smanjili na sadašnjih 13 posto. S druge strane, u tom smo razdoblju potrošili više novca kupujući rusku energiju nego što smo dali za pomoć Ukrajini, kaže povjerenik.

– Tako neizravno pomažemo puniti Putinovu ratnu škrinju, stoga moramo učiniti više da bismo postali neovisniji o ruskim fosilnim gorivima”, rekao je Jorgensen.

Na pitanje kada bi se EU mogao potpuno riješiti ovisnosti o ruskoj energiji, a da se pritom ne povećaju cijene za građane i gospodarstvo, Jorgensen kaže da ne može reći precizan datum i da će uskoro predstaviti mapu puta kako to postići.

– Vrijedno radimo na tome i pri tom vodimo računa da to ne ide na štetu građana, kaže.

Danski povjerenik naglašava da će Europska unija trebati masovne investicije u obnovljive izvore energije, u energetsku učinkovitost i prijenosnu mrežu.

Velika prepreka za ispunjavanje ciljeva jest predugo vrijeme za izdavanje dozvola.

– Ponekad za dozvole za nove projekte obnovljivih izvora ili za prijenosnu mrežu potrebno je čekati između pet i 10 godina, pa i više. To je očito presporo i potpuno neprihvatljivo. Stoga mi nećemo nastojati to smanjiti za 10 ili 20 posto, nego postaviti pravilo da to ne bude nikad dulje od šest mjeseci, a za komplicirane projekte nešto dulje, ali ne više od dvije godine, kazao je povjerenik ističući da će nuklearna energija igrati značajnu ulogu u energetskoj košarici Europske unije, ali da ne očekuje veliku ekspanziju.

– Ako se ne varam, sada dobivamo 99 GW iz nuklearnih elektrana i procjenjujemo da će to u četrdesetim godinama ovoga stoljeća pasti na 88 GW i onda porasti na oko 100 GW sredinom stoljeća. Dakle, više manje bit ćemo na istoj razini kao i danas i ne očekuje se ekspanzija, kaže.

– Ono što bi to moglo promijeniti jest razvoj malih modularnih reaktora, ali to je teško predvidjeti. Postoji mogućnost novih tehnologija, poput četvrte generacije nuklearki i ako ta tehnologija postane dovoljno zrela za tržište to bi moglo dovesti do toga da one zemlje koje su sada protiv nuklearne energije zbog sigurnosnih problema i otpada promijene svoje mišljenje, rekao je povjerenik.