Učinak mjera kojima se od prvog travnja postrožuju uvjeti kreditiranja građana bit će vidljivi u drugoj polovini godine, rekao je guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić pojasnivši da će smanjivanje stope rasta gotovinskih kredita, koje se očekuje zbog ograničavanja kreditiranja građana, utjecati na smanjivanje potražnje pa onda i na inflatorne pritiske.

Isto smatra i ministar financija Marko Primorac koji je rekao da bi ograničavanje kreditiranja moglo imati »pozitivan učinak na stopu inflacije« podsjetivši da su te mjere ipak u domeni središnje banke.

U cilju očuvanja stabilnosti financijskog sustava, HNB od prvog travnja, prvi put nakon 2018. godine, uvodi nove makrobonitetne mjere kojima ograničava kriterije kreditiranja građana. Tako se iznos novog zaduživanja potrošača ograničava na način da pri odobravanju novoga kredita omjer mjesečne otplate ukupnog duga i dohotka ne smije biti veći od 45 posto za stambene kredite i 40 posto za gotovinske nenamjenske kredite. Nadalje, omjer iznosa stambenoga kredita i vrijednosti nekretnine u zalogu ne smije biti veći od 90 posto, dok se ročnost stambenih kredita ograničava na trideset, a nestambenih kredita na deset godina.

Vujčić je pojasnio da te mjere imaju dvojaku namjeru, postavljanje standarda za stambeno i gotovinsko kreditiranje koji omogućavaju otpornost financijskog sustava i onih koji uzimaju kredite za slučaj pogoršanja ekonomskih uvjeta, te smanjivanje snažne potražnje.

Jer, rast gotovinskih kredita ubrzava od početka 2023. godine da bi u prošloj godini stopa rasta tih kredita skočila s 3,6 posto, koliko je iznosila krajem 2022., na gotovo 15 posto na godišnjoj razini, pri čemu u HNB-u upozoravaju da kod stambenih kredita, koji također rastu po povišenoj stopi od 10 posto godišnje, »postoje naznake rasta rizika neuredne otplate«.

Osim toga, naplativost gotovinskih kredita relativno se brzo pogoršava, udio takvih »loših« kedita u ukupnom broju odobrenih gotovinskih kredita od 2021. do 2023. godine porastao je na blizu četiri posto, a neuredna otplata kredita mogla bi se dodatno pogoršati kod novijih kredita, procjenjuju u HNB-u. Također navode da su snažan rast cijena stambenih nekretnina i povećanje kamatnih stopa potaknuli potrošače na podizanje sve većih kredita.

Za razliku od stambenih kredita, građanima koji prvi puta dižu gotovinski kredit ova pravila neće donijeti promjenu, jer su dosadašnja već dobro regulirala izračun kreditne sposobnosti, podsjeća osnivač Pro grupe za kreditno posredovanje Vjeko Peretić. Promjene će osjetiti oni koji dižu drugi ili treći kredit, primjerice kada uz stambeni kredit žele gotovinskim nadomjestiti potrebni iznos ili kombinirati dva gotovinska ili gotovinski, pa stambeni, a efekti predloženih mjera u tom bi slučaju umanjili maksimalne iznose kredita za one sa srednje visokim dohotkom.

– Kada ne bi dobili traženi iznos, klijenti su do sada »krpali« podizanjem dodatnog gotovinskog kredita, ali ograničavanjem maksimalnog opterećenja plaće kreditima na 40 posto, to će sada uz veće iznose novog stambenog kredita, zbog poraslih cijena nekretnina, biti praktički onemogućeno. Odnosno, ako ste uzeli maksimalan stambeni kredit, teško ćete moći dodati još jedan gotovinski, jer tada zbroj svih kreditnih mjesečnih obveza neće smjeti prelaziti 40 posto plaće, navodi Peretić.