
Naš glavni cilj je spriječiti daljnju devastaciju Gacke, jačati njezinu zaštitu, revitalizirati isušene tokove i očuvati je za buduće generacije, rekao je Grga Kostelac, tajnik udruge Prijatelji Gacke
povezane vijesti
OTOČAC – Gotovo istovremeno kada je javno rečeno kako senjsko poduzeće Vodovod-Južni ogranak namjerava iz vodotoka rijeke Gacke uzimati veće količine vode kako bi se vodom namirila uznapredovala apartmanizacija dijela primorja i otoka, među prvim i najglasnijim oponentima ove ideje bila je udruga Prijatelji Gacke.
Članovi ove ekološke udruge poznaju Gacku »u dušu« i njezino skrnavljenje vide kao pokušaj uništavanja života u cijeloj Gackoj dolini. Tajnika Udruge Grgu Kostelca zamolili smo saznanja i nešto više podataka o udruzi Prijatelji Gacke, koji su glavni ciljevi udruge i kako se oni odražavaju u njihovim aktivnostima?
– Udruga Prijatelji Gacke osnovana je s ciljem očuvanja rijeke Gacke od njenih izvora do prirodnih ponora, njenog prirodnog okruženja, bioraznolikosti i njenog čudesnog ekosustava.
Tražimo kritičko promišljanje i održivost kod planiranja infrastrukturnih projekata kako se ne bi narušila prirodna ravnoteža koja je već značajno ugrožena. Inzistiramo na poštovanju propisa i održivog razvoja u skladu s politikama Europske unije i njezinim direktivama.
Kroz informiranje šire javnosti i okupljajući različite dionike i stručnjake trudimo se promicati održivo korištenje i upravljanje prirodnim resursima. Također pratimo i podržavamo rad drugih ekoloških udruga i organizacija čime doprinosimo boljoj vidljivosti i snažnijoj ulozi »običnog malog čovjeka« u donošenju ekološki prihvatljivijih odluka na razinama vlasti.
Pritom podržavamo obnovljive izvore energije i kvalitetnu opskrbu vodom stanovništva, ali predlažemo realna i održiva rješenja koja podrazumijevaju balans između energetske proizvodnje i očuvanja prirodnih resursa. Izgradnja hidroelektrane Senj imala je dugoročne posljedice na Gacku, mijenjajući njezin prirodni tok i smanjujući bioraznolikost ostavljajući traumatično iskustvo za žitelje Gacke doline i njezino gospodarstvo koje je od tada u stalnom padu.
Naša udruga zagovara projekte koji uključuju obnavljanje prirodnih staništa sukladno direktivama na razini Europske unije te pripadnost Gacke doline području NATURA 2000. Revitalizacija rijeke Gacke je ključna za njezinu budućnost, ali i za bolju budućnost Hrvatske.
Velika ugroza
Rijeka Gacka je jedno od najvažnijih prirodnih bogatstava u Hrvatskoj. Jedan od glavnih izazova danas je dodatno crpljenje vode za potrebe priobalnih naselja i otoka. Kakav je vaš stav prema ovom pitanju?
– Bilo koji planovi crpljenja vode prije kraja toka rijeke Gacke (danas je to umjetno stvoreno Gusić jezero) ugrozilo bi prirodni tok rijeke, smanjilo njen protok koji je u ljetnim mjesecima na razini minimalnog ekološki prihvatljivog protoka te bi istrijebilo brojne zaštićene vrste. Potrebno je istaknuti kako je već postojeće crpljenje vode na Tonković vrilu dovelo do navedene ugroze gotovo presušivanja tog izvora u hidrološki sušnijim godinama, primjerice 2009. godine.
Naime, podaci Hrvatskih voda ukazuju kako je izdašnost tog izvora te godine u prosjeku bila 725 l/s, odnosno u ljetnom periodu ispod 500 l/s što nije dovoljno niti za postojeću kaptažu za područje grada Otočca.
Nadalje, Hrvatske vode predviđaju kroz sljedećih dvadesetak godina, uslijed klimatskih promjena, smanjenje izdašnosti izvora Gacke za dodatnih 30 posto.
Dakle, jasno je kako plan Južnog ogranka i HEP-a o izgradnji cjevovoda kroz dvije faze, prvo do Šumećice pa potom do Tonković vrila, radi kaptiranja s izvora umjesto iz jezera nemaju realnu osnovu te predstavljaju promašenu investiciju od pola milijarde eura.
Koje konkretne mjere vaša udruga predlaže kako bi se smanjio negativni utjecaj crpljenja vode i energetskih interesa na ekosustav rijeke Gacke?
– Kod izgradnje sustava HE Senj 60-ih godina prošlog stoljeća uslijed megalomanskih planiranja karakterističnih za tadašnji politički sustav zanemarila su se najjednostavnija i ekonomski najprihvatljivija rješenja, a to su dva postojeća toka na kraju rijeke Gacke s prirodnom akumulacijom – Švičkim jezerom.
Međutim, tim više imamo razlog kako bi u današnje vrijeme sukladno direktivama i politikama Europske unije (dakle europskim sredstvima), iskoristili presušene tokove; desni za vodoopskrbni sustav, a lijevi za energetski sustav. Time bi uz revitalizaciju tridesetak kilometara vodotokova rijeke Gacke osigurali kvalitetu vodoopskrbe za Primorje i otoke te dodatnu akumulaciju za hidroenergiju.
Zar takav prijedlog koji bi riješio povećanje kvalitete vode i povećanje hidropotencijala te revitaliziralo rijeku nije svima od interesa?
– Takvo rješenje je od interesa domaćem stanovništvu, većini građana Republike Hrvatske, ali ne i onima koji bi sudjelovali u projektiranju i gradnji planiranog sustava Kosinj 2 te navedenog cjevovoda do izvora Gacke. Naime, radi se o nekoliko milijardi eura koje će plaćati građani RH kroz povećanu cijenu struje koju će zbog te HEP-ove investicije, a na čiju štetnost i promašenost su upozorili i studijama dokazali brojni stručnjaci kao što je hidrolog Rubinić te umirovljeni voditelj riječke podružnice HEP-a Branimir Pinčić.
Oni su se desetljećima bavili upravo tim projektom. Sam Južni ogranak je utvrdio kako će HEP projektom Kosinj 2 postati najveći zagađivač pitke vode. Isto je vidljivo iz javno dostupnih dokumenata.
Međutim, nakon potpisivanja sporazuma između HEP-a i Južnog ogranka od 266 milijuna eura za projektnu dokumentaciju i početak izgradnje sa dodatnim naknadnim financiranjima; prestala su javna očitovanja i prigovori Južnog ogranka na HEP-ov projekt Kosinj 2. To ne umanjuje činjenicu kako će realizacijom tog projekta doći do zagađenja najvećih krških podzemnih zaliha vode, a time izvora Gacke te konačno Novljanske Žrnovnice.
Ignoriranje
Kakvu suradnju imate s vlastima u vezi s očuvanjem rijeke Gacke, posebno u kontekstu sprječavanja daljnje devastacije prirodnog toka rijeke?
– Pokušavamo utjecati na donošenje odluka koje osiguravaju dugoročnu zaštitu rijeke. Zajednica je sve više svjesna ugroze koju donosi neodgovorno planiranje energetske infrastrukture. Naše inicijative zaštite cjelokupnog toka Gacke i ograničavanja daljnjih izgradnji, naišle su na snažnu podršku lokalnog stanovništva, ali isto tako i na otpor određenih interesnih grupa.
Peticiju koju smo pokrenuli na ljeto 2023. je potpisalo više od pet tisuća ljudi, a što je Gradsko vijeće prepoznalo te donijelo odluku o obvezi zaštite Gacke od institucija, kroz prostorne planove te predodredilo sredstva za potrebne studije zaštite.
Nažalost, gradonačelnik i gradske službe nisu proveli tu odluku iako je obećano kako će se to provesti i riješiti čim prije pa nakon godine dana pa nakon osnivanja povjerenstva i tako već gotovo dvije godine ignoriraju volju velike većine lokalnog stanovništva.
Koji su vaši planovi za budućnost u zaštiti rijeke Gacke i što mislite da bi bilo potrebno kako bi se osigurao njezin opstanak u sljedećim desetljećima?
– Zdravlje je najbitnija stvar u životu svakog čovjeka, a predodređeno je vodom, zrakom, tlom, hranom, genetikom i navikama.
Ne možete zagaditi vodu, tlo ili zrak bez štete po zdravlje. Uništavanje ekosustava ima posljedice po zdravlje i opstanak čovjeka.
Naš glavni cilj je spriječiti daljnju devastaciju Gacke, jačati njezinu zaštitu, revitalizirati njezine isušene tokove i očuvati je za buduće generacije.
Smatramo da smo na dobrom putu jer naša inicijativa postupno stječe sve više podrške ljudi iz cijele Hrvatske koji shvaćaju koliko su priroda i život u skladu s prirodom važni. Planiramo način revitalizacije te po tom pitanju senzibiliziramo javnost i razvijamo suradnju s drugim organizacijama i institucijama.
Procjena prije realizacijeJedan od prijedloga za razvoj u ovom području bila bi izgradnja vjetroelektrana. Što mislite o tome i kakav bi utjecaj na ekosustav Gacke doline i bližeg područja mogao imati takav projekt? – Iako vjetroelektrane predstavljaju održiv izvor energije, smatramo kako se može dozvoliti samo izgradnja vjetroelektrana koje nemaju negativan utjecaj na okoliš. Osim ugroze krajobraznog i okolišnog identiteta, postavljanje vjetroturbina na osjetljivim područjima može dovesti do narušavanja prirodnih staništa. Potrebno je pažljivo procijeniti ekološke posljedice prije nego što se takvi projekti realiziraju, a područje Gacke doline ima više stupnjeva zaštite od NATURE 2000, posebno značajnog krajobraza, UNESCO Mens and biosfere i dr. te svi projekti u Gackoj dolini ili njenoj blizini moraju isto uzeti u obzir. |
Neobjektivnost studijaVaša udruga je nedavno uputila primjedbe na Studiju utjecaja na okoliš Vjetroelektrane Lički Medvjed u Dabru. Zašto? – Smatramo kako predmetna studija utjecaja na okoliš ima značajne nedostatke i ne osigurava temeljitu i objektivnu procjenu utjecaja na okoliš. Studija nije provedena sukladno propisima, nisu odrađeni potrebni terenski radovi niti kontakti. Zavod za zaštitu okoliša i prirode Republike Hrvatske je čak dvaput odbio dati suglasnost na tu studiju obrazlažući svoju odluku nabrajanjem nedostataka na dvadesetak stranica. Na javnoj raspravi je stanovništvo izrazilo negodovanje i na studiju kao neobjektivnu i manjkavu, ali i na projekt kao pretjeran i štetan. Očito je kako studije utjecaja na okoliš trebaju biti provedene na neovisan način bez unaprijed naručenog zaključka od strane investitora. To se može postići promjenom propisa gdje bi investitor trebao deponirati sredstva kod nadležnog ministarstva koje bi provodilo javni natječaj izrade tih studija i brinulo se o njihovoj kvaliteti. Dakle, par odredbi bi promijenilo sadašnju lošu praksu netransparentnosti i neobjektivnosti tih studija. Isto je situacija i sa studijom za HEP-ov projekt Kosinj2. Obje studije su izrađene bez potrebnih projektnih podloga, bez procjene na susjedna područja koja su morala biti obuhvaćena, bez potrebnih radova i prezentacija. Da pojasnim; to je kao da radite studiju utjecaja za cestovni tunel kroz Velebit ispod Vratnika, a ne znate hoće li trasa ceste prolaziti sto kilometara sjeverno ili južno, ne uzimate područje Like i Primorja kao područja utjecaja već utjecaj na Dravu, ne promatrate utjecaj na ličkog vuka, medvjeda i sokola već na ribe u Dravi, a studiju prezentirate u Županji. |