RIJEKA – Sveučilište u Rijeci zaključilo je ponovljeni natječaj za izbor rektora ili rektorice za mandatno razdoblje 2025. – 2029. godine, a prema neslužbenim informacijama, na natječaj su pristigle četiri prijave.

To je jedna prijava više nego prilikom prvog pokušaja izbora rektora koji je završen neriješeno, odnosno glasovi članova Senata ravnomjerno su se rasporedili između dvoje kandidata, prof. dr. Senke Maćešić i prof. dr. Gorana Hausera.

Ukupno 22 članova Senata s pravom glasa dalo je po 11 glasova svakom kandidatu, što je dovelo do neriješenog rezultata glasanja i zbog čega se postupak za izbor rektora ponavlja.

Ponovo predizbori

Iako službenih informacija s Rektorata o tome tko su kandidati koji su se prijavili na ponovljeni natječaj nema, neslužbeno, riječ je o troje kandidata koji su već jednom prošli cijeli izborni postupak, a kao novi pretendent za rektorsko mjesto pojavio se nekadašnji dekan Fakulteta za fiziku, izv. prof. dr. Marin Karuza.

Uz njega u ponovljenu izbornu utrku najvjerojatnije kreću i dosadašnji kandidati, odnosno prorektorica za studije, studente i osiguravanje kvalitete, prof. dr. Marta Žuvić, prorektorica za digitalizaciju i razvoj, prof. dr. Senka Maćešić te dekan Medicinskog fakulteta prof. dr. Goran Hauser.

Koliko su neslužbene informacije točne, znat će se tek 18. ožujka kada će Rektorat objaviti listu kandidata te njihove programe rada, a taj će se dan održati i sjednica Senata na kojoj će povjerenstvo za provedbu izbora podnijeti izvješće o pristiglim prijavama te će Senat utvrditi ispunjavaju li kandidati uvjete za rektorske izbore.

S obzirom na to da je izvjesno kako će u utrci za rektorsku poziciju sudjelovati više od dvoje kandidata, ponovo će se provesti i novi izborni sustav koji je novost ne samo za riječko sveučilište, već i cjelokupni hrvatski visokoškolski sustav.

Naime, kako bi se postigla veća transparentnost, uveden je institut predizbora koji omogućuje da svi članovi fakultetskih i odjelnih vijeća sudjeluju u izboru rektora.

Prema novom izbornom sustavu svaki će kandidat svoj program trebati predstavljati članovima svih sastavnica, čime sadržaj programa dobiva na značaju. Na taj način dana je mogućnost da svi mogu sudjelovati u izborima i iskazati svoj individualni stav koji program i koga preferiraju za rektora Sveučilišta.

Zatvorena sjednica

Također, između svih kandidata za rektora, svaka sastavnica za konačne izbore predlaže dvoje koji su dobili najveći broj glasova nakon izjašnjavanja pojedinih fakultetskih vijeća. Senat, u konačnici, između dvoje koji su dobili najviša rangiranja na svakoj od sastavnica, izabire rektora.

Prema izbornom hodogramu taj će predizborni proces započeti 19. ožujka i trajat će sve do 17. travnja. U tom periodu kandidati će obilaziti fakultetska vijeća i predstavljati svoje programe, a 22. travnja ta će vijeća glasati za dvoje kandidata koji su ih se najviše dojmili.

Predstavljanje kandidata članovima Senata održat će se 23. travnja na zatvorenoj sjednici, dok će se izbori za rektora provesti 25. travnja, kada će se održati izborna sjednica Senata. To je samo dan prije isteka drugog mandata aktualne rektorice prof. dr. Snježane Prijić Samaržija.

Dogodi li se ponovo da dvoje kandidata koji prođu predizborni proces na samom izbornom postupku na sjednici Senata budu izjednačeni po broju glasova, kao što je to bilo u prethodnom izbornom postupku, Senat će morati imenovati v. d. rektora. Naime, s 26. travnjem aktualnoj rektorici završava mandat i zakonski se više ne može nastaviti, već se mora imenovati v. d. rektora. Međutim, za tu se funkciju ne može imenovati rektorica, kao ni ostali članovi uprave Sveučilišta, odnosno prorektori.