Neke ekonomske zakonitosti znane su i nepromjenjive. Jedna od njih je da kad cijene dionica padaju, cijena zlata raste. Druga je da svijet biznisa i ulaganja voli stabilnost i predvidljivost. S obzirom da su riječi i djela novog-starog predsjednika SAD-a Donalda Trumpa sušta suprotnost stabilnosti i predvidljivosti, da ni najveći skeptici nisu predviđali da će posegnuti za mjerama za koje se smatralo aoristom i da će povesti carinski rat protiv cijelog svijeta, pa i dojučerašnjih saveznika s nepredvidivim ishodom, potonuće burzi je logična posljedica.

Kao što je logična posljedica da će u takvoj situaciji unatoč proklamacijama o daljnjoj integraciji vrijednost kriptovaluta padati, a vrijednost dobrog starog zlata rasti. No, rijetko tko je predviđao da će ni nakon dva hektična, da ne kažemo kaotična mjeseca Trumpa u Bijeloj kući, zlato postići povijesno visoku cijenu.

I to se dogodilo, nakon svih kriza, ratova i slomova burzi, ostat će upamćeno da je zlato po prvi put preskočilo simboličnu ili psihološku granicu od 3000 dolara za uncu (unca je 28,34 grama, što znači da je cijena grama zlata dosegla cijenu 105,8 dolara), danas 14. ožujka 2025.

Točnije, prema Bloombergu cijena zlata na američkom tržištu u jednom trenutku je dosegla 3005 dolara za uncu. Tu treba napomenuti da je najviša razina ipak psihološke prirode. Kad se uračuna inflacija, zlato je objektivno najvišu razinu vrijednosti doseglo 1980. kao posljedica kombinacije slabog ekonomskog rasta, geopolitičke nesigurnosti i galopirajuće inflacije. S uračunatom inflacijom, unca zlata iz 1980. godine danas bi koštala 3800 dolara. No, mnogi analitičari smatraju da nije nemoguće da zlato preskoči i tu vrijednost jer carinsko-gospodarski rat i geopolitičke turbulencije iz Trumpove kuhinje tek počinju vonjati, pitanje je gdje i kako će se sve to završiti.

Iako je cijena zlata stabilnija i sporije se mijenja od iznimno volatilnih kriptovaluta čija vrijednost skače i pada i na relativno sitne promjene u realnim ekonomskim odnosima, pa čak i na osnovu glasina, podložna je velikim promjenama.

U vrijeme velike krize 2008. godine zlato je prvi put probilo cijenu od 1000 dolara za uncu, deset godina kasnije za vrijeme pandemije i zatvaranja gospodarstava prešlo je cijenu od 2000 dolara. Nakon toga vrijednost je pala na 1600 dolara, no vrijednost je ponovno počela rasti 2023. godine nakon što su središnje banke širom svijeta krenula kupovati zlato kako bi bile manje ovisne o dolaru, odnosno kako bi lakše podnijele moguće ekonomske sukobe sa SAD-om.

Prije svega, to se odnosi na Kinu, koja je intenzivno (i mudro), povećavala zalihe zlatnih poluga i prije Trumpovog dolaska na vlast. Neke druge, počele su ga kupovati nakon invazije Rusije na Ukrajinu, kad je shvaćeno da bi dolar mogao biti kompromitiran kao valuta.

Prošle godine, najviše zlata kupile su središnje banke Poljske, Indije i Turske.