RIBOLOVNE TEHNIKE

Znate li koliko parangali za bijelu ribu mora ‘ležati’ u moru? Evo nekoliko praktičnih detalja

Boris Bulić

Činjenica je da se najbogatiji ulovi u pravilu ostvaruju na mjestima izraženih strujanja. Nažalost, početnicima i manje spretnim parangalistima se na takvim pozicijama lako može dogoditi da u podizanju nađu kavicale jedan do drugoga.



Parangali za bijelu ribu su najrasprostranjeniji i najcjenjeniji parangali.


Ciljana lovina je isključivo bijela ili oborita riba.


I premda bi konstrukcijski trebali biti vrlo slični, neke se izvedbe međusobno prilično razlikuju.




Ipak, osnovni model podrazumijeva maestru promjera 1 do 1,5 milimetara, s pramama dužine 50 do 75 centimetara, promjera od 0,40 – 0,60 milimetara. Prame su međusobno udaljene 4 do 5 metara, a širina luka udice varira od 16 do 22 milimetra.



Parangali za bijelu ribu se bacaju na rubovima litoralnog obalnog spusta ili pak uz brakove, vodeći računa o kurentima i smjeru vjetra.


Naime, najbogatiji se ulovi u pravilu ostvaruju na mjestima izraženih strujanja.


Početnicima i manje spretnim parangalistima, koji ne obraćaju pažnju na smjer i jačinu kurenta, se na takvim pozicijama lako može dogoditi da, unatoč pažljivo položenom i raširenom parangalu, u podizanju nađu kavicale jedan do drugoga.



Spomenute razlike među tipovima parangala unutar ove grupe su najizraženije kod parangala namijenjenog zubacima i onima namijenjenima ribolovu podlanica.


Dok prvi imaju prame promjera i do jedan milimetar, kod parangala za podlanice prame rijetko kada prelaze 0,50 milimetara.


Osim toga, za zubaca se koristi poliamidni pleteni konopac, dok je za podlanice primjereniji parangal u potpunosti izrađen od najlonskog monofila.


Ovo su u pravilu dnevni parangali koji se polažu u zoru, a u moru ostaju dva do tri sata.