SAD je prvo uveo carine na čelik i aluminij, a Europska komisija odmah spremno odgovorila uzvratnim carinama koje bi, sudeći prema širokoj listi mogućih proizvoda, američki izvoz mogle udariti širokopojasno.«Europski malj«, kako su prozvane najavljene europske carine, pogodio bi robu široke potrošnje iz SAD-a, mahom hranu i piće, pa se na ogromnoj listi proizvoda koji bi potencijalno mogli biti ocarinjeni spominju razne vrste mesa, mlijeko, mliječni proizvodi, plodovi mora, slatkiši, žvakaće gume, razna pića, viski, pivo, vino, džin, rum, tekila i bezalkoholna pića, ali i traperice, namještaj, motori Harley-Davidson, i drugi brendovi od kojih su neki zaštitni znak Amerike.

Čelik i aluminij

Iz Europske komisije jučer su priopćili da su, kao odgovor na SAD-ovo uvođenje novih, neopravdanih carina na uvoz čelika i aluminija iz EU-a, pokrenuli brze i razmjerne protumjere na uvoz iz SAD-a u EU.

– Komisija žali zbog odluke SAD-a da uvede te carine, koje smatra neopravdanima, nepovoljnima za transatlantsku trgovinu, te štetnima za poduzeća i potrošače jer često dovode do viših cijena, navodi se u priopćenju.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen poručila je da je trgovina između EU-a i SAD-a obujmom najveća na svijetu, a ti su trgovinski odnosi, kazala je, milijunima ljudi donijeli blagostanje i sigurnost, otvorili milijune radnih mjesta s obje strane Atlantika.

Stoga će ovo što se sada događa pogoditi obje strane Atlantika.

– SAD primjenjuje carinu od 25 posto na uvoz čelika i aluminija. Duboko žalimo zbog te mjere. Carine su porezi. Loše su za poduzeća, a još lošija za potrošače. Te carine remete lance opskrbe. Uvode nesigurnost u gospodarstvo. Radna mjesta su u opasnosti. Cijene će porasti. I u Europi i u SAD-u. EU mora djelovati kako bi zaštitio potrošače i poduzeća. Protumjere koje danas poduzimamo snažne su, ali razmjerne. Budući da SAD primjenjuje carine u vrijednosti od 28 milijardi dolara, odgovaramo protumjerama u vrijednosti od 26 milijardi eura. To odgovara gospodarskom opsegu carina SAD-a, poručila je Von der Leyen.

Dodaje da će EU protumjere uvesti u dva koraka. Počet će 1. travnja, a u potpunosti će biti na snazi od 13. travnja.

– U međuvremenu ćemo uvijek biti otvoreni za pregovore. Čvrsto vjerujemo da u svijetu prepunom geopolitičkih i gospodarskih nesigurnosti nije u interesu ni SAD-a ni EU-a opterećivati gospodarstva carinama. Spremni smo sudjelovati u smislenom dijalogu, poručila je Von der Leyen.

Česte promjene odluka

Ovaj potez EU-a kontra je udarac mjerama SAD-a kojima američki predsjednik Donald Trump prijeti otkad je došao u Ovalni ured. Trump takoreći mijenja odluke iz sata u sat. Prvo je carinama udario na robu iz Kine, pri čemu je Kina uzvratila djelomičnim tarifama na američku robu, potom je najavio carine Kanadi i Meksiku u visini od 25 posto, pa ih odgodio, pa se potom ipak usmjerio prema Kanadi, uz najavu da će im ih i udvostručiti na 50 posto.

Onda se ponovo predomislio. Kanada je ovo privremeno »poduplavanje« postotka »isprovocirala« najavom da će uvesti carine na električnu energiju iz SAD-a, što je razljutilo Trumpa. Kanadski potrošači pak masovno izbjegavaju i bojkotiraju američku robu, dijelom ogorčeni i Trumpovim političkim stavovima, odnosno najavama da bi Kanada trebala postati 51. američka savezna država.

U međuvremenu, Trump »baca oko« i na Grenland, spominje rude i minerale, pa su carinski i trgovinski ratovi povremeno u prvom planu, iako većinom u sjeni stvarnih ratova koji i globalno prijete. Uglavnom, Trump je carinama opet srušio burze, koje su se taman malo podigle reagirajući na napredak u pregovorima o postizanju mira u Ukrajini, međutim ni na carinske ratove nisu imune. Sve se mijenja u realnom vremenu, a iako je Europa ovaj put izašla s oštrim stajalištem, Ursula von der Leyen ostavila je vrata ipak odškrinutima, istaknuvši da je EU i dalje otvoren za pregovore.

Brojni analitičari već komentiraju da će Trump prije ili kasnije morati prikočiti, uslijed rastućeg nezadovoljstva domaćih potrošača i sve izglednije recesije u SAD-u. Iako carinama cilja na smanjenje uvoza i želi potaknuti domaću proizvodnju, u prvi mah cijenu plaćaju američki potrošači. Isto vrijedi i za EU koji sada uvodi kontracarine na američku robu. Cijene će i za europske potrošače rasti. No, riječ je o dvije uistinu velike ekonomske sile, s ogromnom trgovinskom razmjenom od oko 1,6 bilijuna eura. Ovim je carinama, procjenjuje se, zahvaćena trgovinska razmjena na razini od 5 do 7 posto.

Veće cijene

Europljani k tome manje troše američke robe no obratno, i lakše se taj uvoz kompenzira, međutim, svi se pribojavaju nove Trumpove odmazde, ako se sve otkotrlja dalje… Pitanje je naravno što sve to znači za Hrvatsku, pa bi tako u slučaju da SAD uvede dodatne carine, stradao hrvatski izvoz, izravno u visini od 2 do 5 posto, i to prije svega kroz farmaceutsku, IT, ali i obrambenu industriju, ali neizravni udar bio bi puno jači, preko izvoza u Europu, gdje su nam glavni trgovinski partneri Njemačka, Austrija i Italija. Njih, prije svega Njemačku, pogađa carinski rat EU-a i SAD-a, koji onda kroz kontrakciju njihovog uvoza značajno pogađa i našu privredu.

Ekonomsko ratovanje pogađa sve uključene, smanjuje trgovinsku razmjenu, a podiže cijene. Uslijed podizanja carina i ekonomskih barijera raste inflacija, a stradaju potrošači. Očekuje se dakle novi inflatorni udar, što znači daljnji rast cijena i sve teži život. EU sada kreće i u veliku fiskalnu ekspanziju, najavljena su ulaganja u vojnu industriju, proračunska potrošnja će rasti, pa će i to djelovati proinflatorno. Sve skupa prelijevat će se još i više na malo hrvatsko tržište, ako se ne krene u značajniju proizvodnju, prije svega hrane.

SAD i EU snažno su povezana tržišta, pri čemu EU ostvaruje suficit u robnoj razmjeni sa SAD-om, ali deficit u uslugama. Amerikanci su, međutim, sve češći turistički posjetioci naše zemlje, gdje se turizam na neki način veselio jačanju dolara koje naše tržište čini cjenovno konkurentnijim. Uslijed međutim ovih globalnih nestabilnosti postaje sve neizvjesnija izvedba i na tom polju.

Stojić: Mislim da će se vrlo brzo »ohladiti glave«
i krenuti u pregovore

Glavni ekonomist HUP-a Hrvoje Stojić kaže da si je SAD, uz carinske ratove koje vodi, značajno povećao rizik od recesije. Europa tek sada ide u fiskalnu ekspanziju, a zbog Trumpa i carina doživjela je možda i svojevrsni poziv na buđenje.

– To se već događa i mislim da je to dobro. Svi ovi naši fiskalni paketi koji idu za jačanje investicija u obranu i infrastrukturu napokon su signal koji bi mogao rezultirati zamašnjakom za europsku industriju koja je slaba već godinama. Ono što bi moglo biti pogoršano carinama ima svoj drugi željeni efekt, da se konačno trgnemo i krenemo jačati industriju i ulagati u tehnologije. Carine koje EK uvodi pogodit će izvozni sektor SAD-a, ali i europske potrošače, iako ne značajno, kaže Stojić.

Jer, najznačajniji poljoprivredni proizvod koji Europa iz Amerike uvozi je soja, koju bi sada trebali uvoziti iz Brazila i Argentine.

– Ako se snađemo u drugim dijelovima svijeta, a dobar primjer je sa sojom, tu neće biti bitnog cjenovnog efekta, smatra Stojić.

Veli da Europa iz SAD-a uvozi tehnologiju, a tu nema carina. Mogli bi se, kaže, razviti i zaobilazni trgovinski pravci preko zemalja koje nisu pogođene trgovinskim ratovima.

– Uglavnom, mislim da će se vrlo brzo »ohladiti glave« i na jednoj i na drugoj strani, pa će se krenuti u konstruktivnije pregovore, jer nema smisla i nikome nije cilj da sve skupa ide u eskalaciju, a onda Kinezi samo trljaju ruke. Kada bi pak otišlo u eskalaciju, što se Hrvatske tiče, bila bi prije svega izravno pogođena naša farmaceutska industrija. Sektor tehnologije ne vjerujem da bi bio pogođen. Uz to, dosta naših IT firmi je registrirano izvan EU-a pa ne bi stradale u nekakvom tehnološkom ratu SAD-a i EU-a, zaključuje Stojić.

HGK: Najveću korist od svega ovoga imat će Kina

Iz Hrvatske gospodarske komore poručuju da bi nove carinske tarife SAD-a na proizvode od čelika i aluminija mogle imati destabilizirajući utjecaj na gospodarstvo EU-a. Ne očekuje se, kažu, veći izravan utjecaj na hrvatsko gospodarstvo. U 2024. su proizvodi od čelika i aluminija činili 1,5 posto hrvatskog izvoza u SAD. Izvjestan je međutim posredan utjecaj kada se tarife reflektiraju na narudžbe naših najsnažnijih partnera, kao što su Njemačka, Italija i Austrija.

– Glavni je izazov za europsku industriju čelika kako nadomjestiti očekivani pad izvoza u SAD. Američko je tržište važno za europske proizvođače čelika, izgubljene količine izvoza teško je preusmjeriti na ostala izvozna tržišta. Očekujemo da će najveću korist od ovog trgovinskog rata imati Kina, kojoj će biti još lakše izvoziti u EU, poručuje glavni ekonomist HGK Goran Šaravanja.

EU se odlučio na protumjere u svrhu zaštite europskog gospodarstva, što povlači za sobom porast cijena proizvoda koji su predmet carina i pad volumena robne razmjene. Šaravanja smatra da je uvođenje carina očekivan potez nove administracije, no isto tako nedvojbeno štetan za gospodarstva na obje strane Atlantika. EU nije imao alternativu uvođenju protumjera, nedostatak reakcije bio bi, kaže, protumačen kao slabost. No, potrebno je da EU pokaže strpljenje i pregovara kako bi se carine ukinule.