Blokirani građani prije deset godina i prosvjedima su pokušavali riješiti problem dužničkog ropstva u koje su upali / Foto Arhiva NL
Blagi pad broja blokiranih dijelom je rezultat i iseljavanja
povezane vijesti
Posljednjih nekoliko mjeseci broj blokiranih građana se blago smanjuje i od kraja prošle godine pao je ispod 200 tisuća, prvi put u zadnjih 15 godina, a u Financijskoj agenciji procjenjuju da će se broj ovršenih građana do kraja godine smanjiti za pet posto. Broj blokiranih građana rapidno je počeo rasti od 2011. godine nakon što je Fina preuzela ovršne postupke od banaka i učinila ih transparentnijima, no situacija je eskalirala 2017. kada je u Hrvatskoj bilo čak 370 tisuća građana pod ovrhama, što je postajao veliki društveni problem. Vlada je stoga 2018. donijela paket ovršnih mjera, među kojima i izmjene Zakona o provedbi ovrhe kojim je spriječena mogućnost dugotrajnih ovrha i tada je oko 80 tisuća građana bilo odmah deblokirano.
Prodaja duga
Tada je, naime, uveden institut neaktivne ovrhe kojim je u zastaru otišao dug stariji od tri godine, ali pod uvjetom da ovršeniku u šest mjeseci od proteka tog roka na tekući račun nije sjela ni lipa. Od tada, broj blokiranih godinama se držao na razini od 200 do 220 tisuća da bi krajem prošle godine pao na 199 tisuća, iako su u Fini očekivali da bi se broj blokiranih trebao početi smanjivati nešto kasnije, odnosno tijekom ove godine, ali se ubrzao krajem prošle. Krajem veljače blokiranih je građana bilo 198.987.
Blagi pad broja blokiranih posljednjih nekoliko mjeseci dijelom je rezultat činjenice da su pojedinci zaista otplatili svoje duge, a dijelom i zbog iseljavanja jer Fina nema ovlasti provoditi ovrhu nad računima koje su građani otvorili u bankama u inozemstvu i na koje primaju plaće. Članica Uprave Fine Vinka Ilak kaže da je razlog padu broja blokiranih i u gospodarskom rastu i visokoj zaposlenosti te činjenici da se financijska stabilnost građana poboljšala, što znači da je manje njih u opasnosti od blokade računa.
Slovenski model najbolji na svijetu
Za razliku od hrvatskog ovršnog modela, slovenski uključuje suca, i to na način da pred suca izlaze i dužnik i vjerovnik, a dužnik tada ima priliku državi objasniti razloge zašto je prestao plaćati obveze; gubitak posla, bolest i slično, nakon čega sudac prihvaća razloge i uglavnom presuđuje u korist dužnika, a vjerovnik je dužniku dužan ponuditi otplatu duga na rate bez blokade tekućeg računa. Hrvatski model ne predviđa izlazak pred suca, niti mogućnost da bi država saslušala razloge zašto je netko prestao plaćati račune ili rate za kredit. Zbog iznimne rigoroznosti zakona tadašnje su udruge ovršenih građana uvele termin »ovršna mafija« kojim su skupno nazivali Ministarstvo pravosuđa, Finu i javne bilježnike, a posebno odvjetnike zbog drakonskih odvjetničkih tarifa koje su višestruko premašivale iznos samog duga. Ekonomski analitičari tada su govorili o »industriji duga« u Hrvatskoj jer su u ovršnom lancu svi zarađivali na tarifama i kamatama, a sve je morao plaćati ovršenik. Slovenski model smatra se najboljim u EU-u i jednim od najboljih na svijetu zbog čega su mu Europska komisija i Vijeće Europe 2010. dodijelile nagradu Velika kristalna vaga. |
– Prosječan građanin ima između tri i pet ovrha, a većina dugovanja kreće se do iznosa od 13.000 eura. Međutim, građani mogu besplatno provjeriti sve informacije o svojim dugovanjima putem sustava e-Dugovanja na e-Građanima, gdje im je dostupan uvid u iznos duga i pripadajuće kamate, podsjeća Ilak.
Predsjednik Udruge za financijsku inkluziju Padobran Igor Škrgetić, koja godinama pomaže blokiranima da izađu iz dužničkog ropstva, napominje da su troškovi provedbe ovrhe visoki zbog čega se mnogi teško rješavaju duga ili ponovo upadaju u blokadu.
– Troškovi ovršnog postupka su se nešto snizili, a neke su ovrhe i zakonski regulirane poput nekadašnje predatorske naplate HRT-ove pristojbe koju niste mogli odjaviti. Troškovi također rastu i ako vam, primjerice, banka otkaže kredit zbog neplaćanja jer vam tada na cijelu glavnicu natrpa sve moguće troškove, poput »obične« i zatezne kamate, trošak prisilnog otkazivanja kredita ili proda vaš dug. To su neki od razloga zašto pojedinci dižu ruke od svega, a takvima je najteže pomoći, kaže Škrgetić.
Foto BORNA FILIĆ/PIXSELL
Sveprisutan problem
Najveći dug potrošača je prema financijskim institucijama, no to nisu veliki iznosi poput stambenih kredita već je riječ o nizu manjih dugova, navodi Ilak, poput manjih potrošačkih kredita, dugova po minusima ili karticama. Statistički gledano, najveći broj dugova ide prema središnjoj državi, iako nije riječ o porezima, nego o raznim prekršajnim kaznama, poput prometnih, kaznama iz raznih sudskih pristojbi, iz kaznenih postupaka ili tražbina koje se odnose prema državi. Tražbine teleoperatera prema dužnicima su najčešće, kaže Ilak, ali nisu značajne jer se radi o manjim dugovima.
U Fini također podsjećaju da je padu broja blokiranih pridonio i tada uveden institut jednostavnog stečaja potrošača koji se provodio automatski nad svim ovršenicima kojima je dug tada bio manji od 20 tisuća kuna, odnosno 2.654 eura, na način da se taj dug, ili dug do te razine, otpisivao, što je mnogima omogućilo da se riješe ovrhe. No, mnogi su i nakon tog otpisa ponovo došli pod ovrhu, a razlog je u tome što su vjerovnici, uglavnom banke, telekom operateri i HRT, takve građane mogli ponovo ovršiti jer im zakon to ne brani, odnosno ponavljanje ovrha nije zakonski zabranjeno, kao, primjerice, u slovenskom modelu ovršnog postupka.
Prema kalendaru Ministarstva financija za ovu godinu predviđeno je osnivanje savjetovališta za građane koji se nalaze u financijskim problemima, a Ilak ističe da je projekt u fazi usklađivanja s europskom regulativom.
– Europska unija prepoznala je prezaduženost kućanstava kao problem prisutan u svim državama članicama. Hrvatska nije iznimka, živimo u potrošačkom društvu, što znači da će određeni broj građana neminovno doći u financijske poteškoće. Naš je cilj taj broj smanjiti na minimum i pomoći građanima da se financijski oporave i ponovo postanu aktivni članovi zajednice, bez obzira na uzroke njihovih dugovanja. Savjetovalište će građanima pružati pravne, ekonomske i psihološke savjete te alate za izlazak iz dugova. Trenutno čekamo nacrt zakona koji će definirati okvir za njegovo osnivanje. Prije mjesec dana dobili smo odobrenje od Europske komisije te financijska sredstva za provedbu projekta, koji započinje u ožujku, rekla je Ilak dodavši da će u rujnu biti lansirana digitalna platforma s ključnim informacijama za potrošače u financijskim poteškoćama.
