Demokraatit, koji se zalaže za polagani pristup osamostaljivanja Grenlanda od Danske, osigurao je 29,9% glasova, što predstavlja velik skok u odnosu na 9,1% osvojenih glasova na izborima 2021.

Drugi najbolji rezultat ostvarila je još jedna oporbena stranka Naleraq, koja je osvojila 24,5% glasova. Ona zagovara što brži postupak stjecanja neovisnosti i odvajanja Grenlanda od Danske.

Otkako je preuzeo dužnost u siječnju, Donald Trump je obećao da će Grenland učiniti dijelom Sjedinjenih Država, rekavši da je to od ključne važnosti za američke sigurnosne interese. No, toj se ideji protivi većina od 57.000 stanovnika Grenlanda, koji su se našli usred geopolitičke utrke za prevlast na Arktiku, gdje ubrzano topljenje ledenog pokrivača čini njegove resurse dostupnijima i otvara nove pomorske rute.

“Ljudi žele promjenu… Želimo više poslova za financiranje naše dobrobiti”, rekao je Jens-Frederik Nielsen, čelnik Demokraatita i bivši ministar industrije i minerala.

“Ne želimo neovisnost sutra, želimo dobre temelje”, rekao je Nielsen novinarima u Nuuku.

Sada će razgovarati s drugim strankama kako bi pokušao formirati vladajuću koaliciju.

Vladajuća stranka Inuita Ataqatigiit i njezin partner Siumut, koji također teže sporom putu prema neovisnosti, osvojili su zajedno 36% glasova, što je velik pad u odnosu na 66,1% osvojenih glasova prije četiri godine.

“Poštujemo ishod izbora”, poručio je premijer Mute Egede iz Inuita Ataqatigiita u objavi na Facebooku, dodajući da će saslušati sve prijedloge u nadolazećim koalicijskim pregovorima.

Grenland je bivša danska kolonija i teritorij je od 1953. Stekao je određenu autonomiju 1979., kada je osnovan njegov prvi parlament, ali Kopenhagen i dalje kontrolira vanjske poslove, obranu i monetarnu politiku te gospodarstvu daje nešto manje od milijardu dolara godišnje.

Godine 2009. Grenland je dobio pravo proglasiti punu neovisnost putem referenduma, ali to još nije učinjeno zbog zabrinutosti da bi životni standard stanovnika mogao pasti bez danske ekonomske podrške.