Ovako će izgledati Akvapark Trsatika
Akvapark bi se sastojao od dva manja spiralna tobogana smještena unutar parka i jednog magistralnog koji bi se od Parka heroja pružao Bulevarom oslobođenja i završavao na Titovom trgu ispred hotela Kontinental. Druga faza projekta Akvapark Trsatika predviđa izgradnju žičare koja bi građane Rijeke i posjetitelje sa svih strana svijeta vodila na vrh Trsata
Rijeka će sljedeće godine dobiti prvi akvapark, odlučilo je gradsko Poglavarstvo prihvaćajući prijedlog Turističke zajednice grada Rijeke i Inicijative građana »Trsat do Školjića«.
Tobogani Akvaparka Trsatika pružali bi se padinama Trsata, a ishodište projekta bilo bi u Parku heroja. Akvapark bi se sastojao od dva manja spiralna tobogana smještena unutar parka i jednog magistralnog koji bi se od Parka heroja pružao Bulevarom oslobođenja i završavao na Titovom trgu ispred hotela Kontinental.
Zimi bi tobogan jednostavnim preinakama postajao staza za karete kojima bi mladi, a i stariji Riječani jednostavno i brzo silazili s Trsata do središta grada, štedeći tako energiju i čuvajući okoliš.
Projektom je predviđena i gradnja stajališta za karete (zimi) te luftmadrace (ljeti) kod kafića Bura gdje sušački gimnazijalci svraćaju na okrjepu nakon napornih sati provedenih u školi.
Druga faza projekta Akvapark Trsatika predviđa izgradnju žičare koja bi građane Rijeke i posjetitelje sa svih strana svijeta vodila na vrh Trsata.
U budućnosti će se tobogani akvaparka prometno integrirati s gradskom željeznicom za koju se očekuje da prve putnike primi 2058. godine. Tako bi se sav gradski promet preusmjerio na alternativne pravce, pa na ulicama uopće i ne bi bilo ljudi. Tek pokoja mačka i zalutali pas dat će naslutiti da je Rijeka uzavrelo trgovačko, pomorsko i industrijsko središte sjevernog Jadrana.
Žičara bi radila na solarni pogon, tako da bi ukupno gledajući projekt bio prvi samoodrživi i potpuno ekološki prometni sustav u Europi integriran u cjelovitu prometnu strukturu grada Rijeke; s Trsata bi se građani spuštali toboganom uz pomoć gravitacije, a na Trsat bi ih vukla žičara na sunčevu energiju.
Okvirni proračuni pokazali su da cijena karte u jednom smjeru ne bi prelazila cijenu uobičajene autobusne karte, a projekt bi ukupno koštao 286 milijuna eura.
Pedeset i dva posto sredstava uplatili bi europski fondovi za zaštitu okoliša, dok bi ostatak Grad Rijeka sakupio tako što bi se od članarine građana za Gradsku knjižnicu 10 posto uplaćivalo u fond za izgradnju akvaparka. U trećoj fazi planirana je izgradnja bob staze, no to još nije sigurno.