Koncert

Vrhunske obrade za harmoniku. U Circolu nastupili Merima Ključo i Jelena Milušić

Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Foto Vedran Karuza

Teško je jasno odijeliti koje to sve tradicije ovih prostora možemo čuti u izvedbama pa je možda najbolje reći da se radi o balkanskoj glazbenoj tradiciji, kojoj se priključuje i sefardska



RIJEKA – U organizaciji riječkog ogranka SKD-a Prosvjeta u Svečanoj dvorani Zajednice Talijana Circolo u Rijeci održan je vrlo zanimljiv koncert harmonikašice svjetskoga glasa Merime Ključo i pjevačice Jelene Milušić. Kako je u uvodnom obraćanju rekao Damir Radović, predsjednik riječke Prosvjete, radi se o vrlo kvalitetnim glazbenicama koje će pridonijeti nastojanjima da se dani tijekom mjeseca ožujka, a posebno oko Dana žena, ispune događajima posvećenim ženskom stvaralaštvu. Da su Ključo i Milušić izvrstan spoj zna se već dugi niz godina, a publika ih je nedavno mogla čuti i na Festivalu harmonike u Gomirju.


U pozdravnoj najavi publici, koja je gotovo do posljednjeg mjesta ispunila dvoranu, Milušić je istaknula kako obje umjetnice imaju posebne osjećaje prema Rijeci s obzirom da je njihov prvi koncert održan 2019. godine upravo u HKD-u na Sušaku. Otada pa do danas uspješno brode svjetskim pozornicama, ali im je uvijek posebno drago nastupati pred riječkom publikom.


Lepeza emotivnih stanja


Opus skladbi koje Ključo i Milušić izvode uključuje razne obrade tradicijskih napjeva, obrade suvremenih skladatelja i neka autorska djela. Može se reći da je tematika skladbi uglavnom bila ljubavna, odnosno ona koja progovara o odnosima među ljudima, ushićenjima, patnjama, boli, humoru ili čak smrti. Teško je jasno odijeliti koje to sve tradicije ovih prostora možemo čuti u izvedbama ovih umjetnica pa je možda najbolje reći da se radi o balkanskoj glazbenoj tradiciji, a njoj se priključuje i ona sefardska. Pjevajući na nama razumljivim jezicima, ali i recimo španjolskom, Milušić je tijekom koncerta objašnjavala ne samo tekst i njegovo značenje, već i atmosferu koju se želi dočarati. Navedeno je iznimno značajno jer svaka izvedena skladba nije bila samo otpjevana ili odsvirana, nego je bila u pravom smislu riječi predstavljena publici, a što je gdjegdje uključivalo i glumački izričaj. Na ovaj način naizgled jednostavan koncert za glas i harmoniku postao je višedimenzionalan, uvukavši publiku u cijelu lepezu emotivnih stanja umjetnica.


Jedinstven doživljaj




Ako se govori o emotivnim stanjima, bilo bi nepravedno reći da su samo ona bila prisutna u dvorani. Naime, nešto valja reći i o kvaliteti umjetničke izvedbe. Tijekom koncerta u jednom je trenutku Merima Ključo publiku zamolila da joj objasni zašto veliki skladatelji poput Bacha, Mozarta ili Schuberta nisu pisali za harmoniku? Bojažljivim odgovorom iz publike u kojem se nalazi podatak da u vrijeme tih skladatelja harmonika kao glazbalo još nije postojala, Ključo je bila zadovoljna. Objasnivši da harmonika zapravo nije izvorno tradicijsko glazbalo i da danas za nju postoje samo obrade ili djela suvremenih skladatelja, Ključo je educirala publiku, ali je i otkrila raskoš svoje vlastite formalne naobrazbe. A takve joj zasigurno ne nedostaje, što je vidljivo iz bogate biografije koja nakon sarajevskih školskih dana uključuje i nizozemsku i američku naobrazbu. Zapravo, u tom trenutku mogli smo shvatiti koliko je ovaj koncert izniman jer smo imali prilike čuti vrhunske i nadasve kvalitetne obrade i improvizacije za harmoniku u kojoj se koriste najsuvremenije tehničke izvedbene mogućnosti i to na način da umjetnica, izvodeći sve napamet, uopće ne obraća pozornost na virtuoznost, već se isključivo koncentrira na konačni glazbeni proizvod. Vodeći tonove i melodije, gradeći boje i atmosfere te iskorištavajući sve tehničke mogućnosti suvremene klavirske harmonike, Ključo nam je podarila kompendij sviranja ovoga glazbala, ali i jedinstven i neponovljiv doživljaj.


Repertoar


Naravno, u istome nije zaostajala ni Jelena Milušić, koja je osim prethodno spomenutih glumačkih kreacija, svoju glasovnu boju prilagođavala svakoj pojedinoj skladbi, od kojih su neke bile iznimno zahtjevne i uključivale ponavljanje melodijskih linija u intervalskoj razlici od oktave ili čak akutne tonove na granici krikova. Navedeno nije nimalo lako te umjetnici na istome valja čestitati.


Repertoar je uključivao skladbe poput »Pogledaj me«, »Veinte Anos«, »Toda una vida«, »La torre«, »Madre mia si me muero« i »Como la luna y el sol«, ali i tradicijsku »Zaspo Janko« ili »Danka« Tome Zdravkovića. Kao završni dio koncerta izveden je ciklus »Snoviđenje« Merime Ključo koji uključuje pjesme »Kletva«, »Ogledam se«, »Tamna noći«, »Adio Querida« i »Lume« gdje je potonja ujedno i naziv zajedničkog albuma ovih bosanskohercegovačkih umjetnica iz 2018. godine. Publika je svakako bila iznimno zadovoljna i srdačnim je i velikim pljeskom nagradila izvođačice.