Foto Vedran KARUZA
Najviše kritike izvješću bilo je zbog pada dobiti, izrazito niskih plaća djelatnika, znatnih izdvajanja za odvjetničke usluge, loših međuljudskih odnosa od kojih su neki rezultirali tužbama, nedostatka kvalitetnog sadržaja, posebno lokalnog, manjka ekonomskog potencijala i angažmana u marketinškom dijelu
povezane vijesti
RIJEKA Vijećnici Županijske skupštine nisu podržali izvješće o poslovanju trgovačkog društva Kanal Ri d.o.o. za 2023. godinu, protiv je bilo troje vijećnika – Morena Lekan (Možemo) te vijećnici Akcije mladih Mario Alempijević i Bojan Kurelić, trinaest je vijećnika bilo suzdržano, a sedamnaest je bilo za. Najviše kritike izvješću bilo je zbog pada dobiti, izrazito niskih plaća djelatnika, znatnih izdvajanja za odvjetničke usluge, loših međuljudskih odnosa od kojih su neki rezultirali tužbama, nedostatka kvalitetnog sadržaja, posebno lokalnog, manjka ekonomskog potencijala i angažmana u marketinškom dijelu, a nakon izlaganja direktorice Kanala Ri d.o.o. Gordane Šimić Drenik, dio vijećnika neke njezine izjave protumačio je kao vrijeđanje i napade na njih same. U svom izvješću za 2023. godinu, čije kašnjenje na uvrštenje u dnevni red Županijske skupštine je Šimić Drenik opravdala medicinskim razlozima, istaknula je kako su prihodi iznosili 868.784 eura, rashodi 829.585,93 eura, a dobitak nakon oporezivanja 33.849,93 eura, što je smanjenje u odnosu na prethodnu godinu za 63,98 posto.
Foto VEDRAN KARUZA
– Godina 2023. nastavila je s trendom vidljivog pada priliva sredstava od oglašavanja uzrokovanog, između ostalog, zbog značajnog pada medijskog utjecaja takozvanih klasičnih medija, poput tiska, televizije i u nešto manjoj mjeri radija te sve veće dominacije digitalnih medija poput portala, kojih je samo na području Primorsko-goranske županije više od deset, a unazad godinu, dvije uočena je i pojava malih lokalnih produkcija, takozvanih “niskobudžetnih” oblika elektroničkih medija. Tu svakako treba istaknuti i nastavak trenda povećanja marketinškog udjela nacionalnih televizija u odnosu lokalne i regionalne televizijske kuće, kao i dugoročne negativne gospodarske posljedice koje je izazvala epidemija COVID-a, što je većinu lokalnih gospodarskih subjekata ugasilo, a oni koji su opstali su drastično smanjili ili čak u potunosti ukinuli razinu oglašavanja. Također, krajem 2023. godine Društvo je pretrpjelo dva neplanirana gubitka financijskih sredstava iz naslijeđenih poslovnih ugovora i sudskih sporova, rekla je Šimić Drenik te izvijestila vijećnike o pohvalama dobivenim s nekoliko strana o odlično odrađenom prijenosu Međunarodne karnevalske povorke, u što je bilo uključeno dvadeset djelatnika. Šimić Drenik rekla je i kako njoj kao direktorici krajem travnja ističe četverogodišnji mandat, novi natječaj je raspisan i ona se planira ponovo kandidirati.
Foto VEDRAN KARUZA
U raspravu se prvi uključio nezavisni Leo Pavela, koji je kritizirao što se ovo izvješće razmatra skoro godinu i pol dana nakon završetka godine na koju se odnosi, zanimali su ga neki financijski pokazatelji rada Društva, tko je odgovoran za pad dobiti, a samo izvješće ocijenio je da sadrži “puno birokratskih fraza, bez konkretnih mjera”. Također, Pavela je pohvalio rad djelatnika Kanala Ri, ali ga je zanimalo zbog čega jedan od njih još uvijek ima odbitak od 20 posto od plaće zbog COVID-a, radi čega je i podnio tužbu. Josip Katalinić iz Mosta rekao je kako Kanal Ri kao lokalna televizija cijelo vrijeme radi u lošem ritmu te kako nije siguran da je podneseno izvješće u skladu s realnosti.
O ukidanju lokacija ribogojilišta na sljedećoj sjednici Županijske skupštine
Vijećnici su jednoglasno usvojili zaključak donesen na sjednici, a koji je vezan uz točku Prijedlog odluke o izmjenama i dopunama Odluke o izradi IV. izmjena i dopuna Prostornog plana Primorsko-goranske županije. Tim zaključkom zadužuje se Upravni odjel za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša i javna ustanova Zavod za prostorno uređenje PGŽ-a da, po primitku inicijative za ukidanje lokacije ribogojilišta (Sorinj – Uvala Molo kolo, Valbiska i Merag) iz Prostornog plana Primorsko-goranske županije, te lokacije u najkraćem roku stručno obrade i po provedbi zakonom definiranog stručnog postupka upute na razmatranju županu i potom na odlučivanje Županijskoj skupštini PGŽ-a. Zaključak je rezultat žustre rasprave koja se razvila upravo oko prijedloga izmjena i dopuna Prostornog plana PGŽ-a, inače usvojenog većinom glasova, a koja je bila usmjerena na kritike oko lokacija spomenutih ribogojilišta, iako to nije bio predmet ovih izmjena i dopuna PP-a PGŽ-a. One se, naime, donose zbog nekoliko inicijativa, među njima i one Brodogradilišta Cres d.o.o. da se putem izmjena i dopuna na području Grada Cresa ukine obveza planiranja brodogradilišta državnog značaja. Također, dio izmjena je inicijativa Općine Mrkopalj za izgradnju sportsko-rekreacijskog centra državnog značaja kojeg je sastavni dio i zatvorena skijaška dvorana. Inicijativu za izmjene i dopune dao je i Grad Rijeka, koji je zaprimio zahtjev za izmjene i dopune PPUG-a i GUP-a od tvrtke ACI-GITONE, koja traži proširenje lučkog područja Marine Baroš. Zaprimljen je i zahtjev tvrtke Odašiljači i veze d.o.o. Zagreb kojim se traže izmjene i dopune Prostornog plana PGŽ-a vezano za građenje podmorskih svjetlovodnih kabela: otok Lošinj – otok Pag, otok Lošinj – otok Silba i kopno – otok Cres. |
Foto VEDRAN KARUZA
– Zaposlenici Kanala Ri primaju prosječnu neto plaću od 850 eura, pa nije ni čudno što se nitko ne javlja na natječaje, jer takva mala plaća uistinu je demotivirajuća. Što se tiče sadržaja koje televizija nudi, ne vidim ništa “sexy”, točnije sočno i privlačno, što bi privuklo još gledatelja, a ako to uspijete, privući ćete i sponzore. Kanal Ri životari već godinama, a kao neka od rješenja vidim i “upumpavanje” konkretnih novčanih sredstava, smanjenje broja radnih mjesta ili gašenje televizije, poručio je Katalinić. S dijelom njegovih razmišljanja složio se i vijećnik Akcije mladih Bojan Kurelić, koji je kazao kako bez novaca nema ni kvalitetnog programa ni televizije te kako bez povećanja gospodarskih ulaganja Kanal Ri sigurno neće opstati. PGS-ovac Franjo Butorac istaknuo je kako je glavni problem činjenica da nema ni ljudi ni ekonomskog potencijala koji mogu tako nešto isfinancirati, dok je Vice Sep (HDZ) dojma kako emisije ovise o ljudima koji tamo rade, kada oni odu te se emisije ukidaju. Predložio je programsko vijeće kako bi se vidjelo kakvi su programi poželjni. U obranu izvješća stao je SDP-ovac Željko Lambaša, koji je rekao kako za razliku od nekih vijećnika on Kanal Ri gleda. “U ovom mandatu slušamo samo kritike, pa i danas. Ja osobno podržavam ovo izvješće jer je ono egzaktno, iako može i bolje i gore, nema idealne priče. Podržavam vaš rad direktorice, iako priželjkujem malo više čakavice”, poručio je Lambaša. Župan Zlatko Komadina (SDP) složio se s činjenicom da su plaće djelatnika na Kanalu Ri jako male te da ih treba povećati, ali je istaknuo kako je ovo lokalna televizija koju je dobro imati, kako bi građani imali informacije i o lokalnim temama. Nedostaje live emisija, direktnih uključenja, poput, primjerice, prijenosa nogometnih utakmica s Rujevice, rekao je župan Komadina.
Vijećnički satTijekom vijećničkog sata nezavisni Leo Pavela zahvalio je županu Komadini što je usvojio dio njegovog zaključka s prošle sjednice, a kojim je Goranski sportski centar u obvezi jedanput godišnje članovima Županijske skupštine podnijeti izvješće o radu. Vijećnika Mosta Josipa Katalinića zanimalo je kada će se maknuti znatne količine metalnog otpada u Luci Rijeka, za koji je bilo riječi da će nestati kada stignu dizalice, dok je nezavisnu Ivu Rinčić zanimalo kakvo je stanje s prilazima prostorima u kojima rade ordinacije obiteljske medicine, a s obzirom na podatak koji je iznijela da većina njih nema osiguran prilaz za osobe s invaliditetom. Gabrijela Gorjanac Kapša (SDP) pitala je kolika je visina prosječnih plaća u PGŽ-u, a nezavisnog Davora Štimca zanimalo je što se događa s Vozom na otoku Krku, gdje je svakog ljeta sve više kupača, a nema nikakvih sadržaja. U odgovorima pročelnika i zamjenika župana rečeno je kako je od Lučke uprave Rijeka zatraženo očitovanje o metalnom otpadu i roku njegovog uklanjanja, što se tiče objekata u kojima su ordinacije obiteljske medicine većinom oni nisu u vlasništvu Doma zdravlja PGŽ-a i PGŽ-a, ali Županija ipak ulaže u obnovu sukladno mogućnostima. Visina prosječne bruto plaće u PGŽ-u je 1.832 eura i po visini je PGŽ-e odmah iza Grada Zagreba, a što se tiče prostora Voza, u tom dijelu uskoro kreće sanacija kamenoloma koji više nije u funkciji, nakon čega će se razmišljati o projektima. Kako tim područjem upravlja Lučka uprava Krk, već postoji interes za lučke djelatnosti. |
Foto VEDRAN KARUZA
Vijećnici su jednoglasno podržali prijedlog deklaracije o osiguravanju i unaprjeđivanju kvalitete života osoba starije životne dobi u Primorsko-goranskoj županiji, kojoj je, između ostalog, cilj poticati oblikovanje i provođenje konkretnih programa, projekata, mjera i aktivnosti u cilju osiguravanja i unaprjeđivanja kvalitete života osoba starije životne dobi. S obzirom na navedeno, Županijska skupština proglašava Primorsko-goransku županiju mjestom koje osigurava i unaprjeđuje kvalitetu života osoba starije životne dobi. U raspravi o ovom prijedlogu Mostovac Josip Katalinić istaknuo je potrebu otvaranja dnevnih boravaka za starije osobe, kao i rješavanje problema nedostatka domskih kapaciteta za umirovljenike, Morena Lekan iz Možemo upozorila je na nedostatak kapaciteta za fizikalnu rehabilitaciju, što je poseban problem za osobe starije životne dobi, a Bojan Kurelić iz Akcije mladih izrazio je nadu da ova deklaracija neće ostati “mrtvo slovo na papiru” te podsjetio na već usvojene deklaracije o Gorskom kotaru i 3. maju, koje nisu donijele neke promjene na bolje. Pročelnica Upravnog odjela za socijalnu politiku i mlade Dragica Marač rekla je kako Županija već godinama u svim jedinicama lokalne samouprave potiče otvaranje dnevnih boravaka, kao i projekt uvođenja gerontodomaćica, što u značajnoj mjeri i sufinancira. Župan Komadina rekao je kako je deklaracija stav, ali i “budućnost svih nas”. Poručio je kako svjesni nedostatka kapaciteta i u domovima za starije i u ustanovama za fizikalnu rehabilitaciju u Županiji puno rade po tom pitanju, pa se tako kapacitet lošinjske ustanove povećava s dvanaest na trideset ležajeva, pri tome se misli na ležajeve koje sufinancira HZZO, a radi se i na povećanju kapaciteta u Opatiji i Crikvenici. Što se tiče domova za starije osobe, Komadina je podsjetio na gradnju Doma za starije u Kostreni, kao i na projekt izgradnje doma Prsten u Klani.
