“Nama je trenutačno potrebno najmanje 200.000 ročnika svake godine, od ljeta vjerojatno i 260.000 a sada se dragovoljno prijavljuje svega oko 180.000”, rekao je za javni servis ARD Marcel Bohnert iz Saveza Bundeswehra, organizacije koja zastupa interese vojnika i zaposlenih pri Bundeswehru.

Vojni stručnjaci smatraju da će budući zahtjevi NATO-a svojim članicama ići u smjeru većeg sastava vojske.

Vojni rok još ove godine?

Udruga rezervnih vojnika također traži uvođenje vojnog roka još ove godine.

“Vojna obveza mora ući u koalicijski ugovor buduće vlade”, rekao je predsjednik udruge rezervista Patrick Sensburg.

Predstavnici demokršćanske Unije CDU/CSU i Socijaldemokratske stranke Njemačke (SPD) su trenutačno u pregovorima o formiranju koalicijske vlade.

Tijekom pregovora donijeli su odluku o formiranju posebnog fonda za financiranje obrane i modernizaciju Bundeswehra u svjetlu promjene koje sa sobom donosi obrambena politika NATO-a.

Prilagoditi Bundeswehr novim okolnostima

Ponovno uvođenje vojnog roka zahtijevaju i neki vodeći političari Unije CDU/CSU koja je pobijedila na prijevremenim parlamentarnim izborima 23. veljače.

“Nama su potrebna osjetno veća sredstva kako bi Bundeswehr pripremili na promijenjenu globalno-sigurnosnu situaciju. U to spada i uvođenje vojnog roka”, rekao je Hendrik Wuest, predsjednik Kršćansko-demokratske unije (CDU) u najmnogoljudnijoj njemačkoj saveznoj pokrajini Sjevernoj Rajni-Vestfaliji.

Za potrebi uvođenja obveze služenja vojnog roka se založio i predsjednik Kršćansko-socijalne unije (CSU) i bavarski premijer Markus Soeder.

Premalo vojarni?

Vojni rok je ukinut 2011. tijekom vladavine vlade Angele Merkel a jedan od razloga je bio i nemogućnost ispunjavanja želje za služenjem vojnog roka svim pripadnicima jedne generacije.

Nakon toga su zatvorene i brojne vojarne diljem Njemačke.

Aktualni ministar obrane Boris Pistorius (SPD) je stoga protiv uvođenja vojnog roka.

“Ne bismo imali gdje smjestiti sve ročnike jedne generacije”, rekao je Pistorius.