Reuters
Prije početka samita ponovno će se sastati veleposlanici država članica koji će pokušati usuglasiti tekst zaključaka kojima se protivi Mađarska i Slovačka
povezane vijesti
BRUXELLES – Izvanredni samit u Bruxellesu čelnika država članica EU-a mogao bi biti prekretnica u stvaranju obrambene unije nakon što postaje sve jasnije da ne mogu računati na Sjedinjene Države kao jamca sigurnosti.
“Danas se okreće stranica i otvara se nova knjiga obrane Europe”, izjavio je visoki dužnosnik Europske unije.
Na samitu će sudjelovati i ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij koji je pod velikim pritiskom Sjedinjenih Država da prihvati prekid vatre bez traženih sigurnosnih jamstava.
Veliki zaokret napravljen je u Njemačkoj, gdje je u pregovorima u stvaranju nove koalicijske vlade dogovorena uspostava izvanproračunskog fonda od 500 milijardi eura za obranu i jačanje konkuretnosti.
Samit je posvećen jačanju europske obrane i potpori Ukrajini.
Prije početka samita ponovno će se sastati veleposlanici država članica koji će pokušati usuglasiti tekst zaključaka kojima se protivi Mađarska i Slovačka.
Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.
Ostaje otvoreno kako će se ostali čelnici postaviti ako te dvije zemlje ostanu pri svom stajalištu.
“Europsko vijeće pozdravlja spremnost država članica da dodatno odgovore na hitne vojne i obrambene potrebe Ukrajine i poziva Vijeće EU-a da pozabave hitnim vojnim i obrambenim potrebama Ukrajine i poziva Vijeće da ubrza rad na inicijativama za povećanje vojne potpore EU-a Ukrajini”, stoji u nacrtu zaključaka oko kojih još nema suglasnosti.
Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.
Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu.
Međutim, na sastanku Corepera u srijedu Njemačka je ocijenila da to nije dovoljno i da je potrebno dodatno ublažiti proračunska pravila.
Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu.
Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.
Ta bi se sredstva koristila za financiranje paneuropskih projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.
Tu će se vjerojatno raspravljati o tome čija će se oprema koristiti, isključivo europska ili će biti dopuštena i američka.
Komisija predlaže i da se dio kohezijskih sredstva usmjeri na investicije u obranu, što bi također moglo naići na otpor država članica.
