Čelnici država članica Europske unije okupit će se u četvrtak na izvanrednom samitu na kojem će razgovarati o jačanju obrambenih sposobnosti i pomoći Ukrajini.

Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa napisao je u pozivnom pismu čelnicima da bi htio da “donesu prve kratkoročne odluke kako bi Europa postala suverenija, sposobnija i spremnija za suočavanje s neposrednim i budućim izazovima u pogledu svoje sigurnosti”.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij, koji je pozvan na sastanak, uključit će se putem video-veze.
Čelnici će na stolu imati prijedlog plana za naoružavanje Europe, koji je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predstavila je u utorak. Po njezinim riječima, plan bi mogao mobilizirati blizu 800 milijardi eura za obranu.

“Sigurnost je ono na čemu počiva naš prosperitet i ovisi naša sloboda. Zato moramo uspostaviti snagu odvraćanja protiv onih koji nam pokušavaju nanijeti štetu”, napisala je Ursula von der Leyen u pismu čelnicima država članica u kojem je iznijela svoj plan.

Istaknula je da je sada vrijeme za naoružavanje i da je Europa spremna masovno povećati svoja ulaganja u obranu, kratkoročno kako bi pomogla Ukrajini, ali i dugoročno kako bi Europa preuzela odgovornost za svoju sigurnost.

Komisija predlaže uspostavu posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi eura zajmova državama članicama za investicije u obranu. Komisija bi se za taj iznos zadužila na financijskim tržištima i odobravala zajmove država članicama.

Da bi dobile takav zajam, države članice trebat će doći s prijedlogom na što će potrošiti tražena sredstva. Budući da Komisija ima najviši mogući kreditni rejting, ti bi zajmovi bili vrlo povoljni s malim kamatama i dugim rokovima dospijeća.

Ta bi se sredstva koristila za financiranje projekata od kojih bi svi imali koristi, poput protuzračne i proturaketne obrane, topničkih sustava, bespilotnih letjelice s projektilima i streljivom i sustava za borbu protiv bespilotnih letjelica te za rješavanje drugih potreba – od kibernetičke sigurnosti do vojne mobilnosti.

Sredstva bi se trošila kroz zajedničku nabavu, čime bi se smanjili troškovi, povećala interoperabilnost i ojačala obrambena industrijska baza.

Najveći dio sredstava dobio bi se povećavanjem fiskalnog prostora u proračunima država članica. Komisija predlaže da se državama članicama dopusti da mogu prekoračiti pravila koja propisuju da proračunski deficit ne smije biti iznad 3 posto BDP-a, ako su ta sredstva namijenjena za obranu.

Ako države članice povećaju troškove za obranu za prosječno 1,5 posto svoga BDP-a, to bi stvorilo fiskalni prostor od blizu 650 milijardi eura u razdoblju od četiri godine, rekla je von der Leyen.

Odluke o uspostavi posebnog financijskog instrumenta od 150 milijardi kao i izuzeća od proračunskih pravila mogu se donijeti kvalificiranom većinom, što znači da ne postoji mogućnost da neka od članica uloži veto i tako blokira prijedlog.

Komisija također predlaže da se državama članicama dopusti da dio kohezijskih sredstava mogu koristiti za investicije u obranu. Kohezijska sredstva su inače namijenjena za pomoć slabije razvijenim regijama, a po ovom prijedlogu mogla bi se koristiti i za neke obrambene projekte poput izgradnje skloništa za civile ili za vojnu mobilnost, odnosno za jačanje cesta, mostova i druge infrastrukture kako bi se omogućio prolazak tenkova i druge teške mehanizacije.

Zaključci o Ukrajini još nisu dogovoreni

Mađarska i Slovačka blokiraju tekst zaključaka o potpori Ukrajini. Na sastanku Odbora stalnih predstavnika (Coreper) u utorak te dvije zemlje su se usprotivile predloženom tekstu, dok po pitanja plana za obranu nemaju primjedbi.

U jednom od nacrta zaključaka spominjao se plan visoke predstavnice za vanjsku i sigurnosnu politiku Kaje Kallas o dodatnoj vojnoj pomoći Ukrajini. Više država članica traži da u zaključke uđe jača vojna i financijska pomoć Ukrajini, Slovačka traži da se u tekstu spomene tranzit plina preko Ukrajine, dok Mađarska upozorava na nepremostive razlike u pristupu prema Ukrajini.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron primit će u srijedu mađarskog premijera Viktora Orbana u Parizu i pokušati ga nagovoriti da odustane od veta.