
ARHIVA NL
Cijene od 10,90 do 21,90 eura za liječnički pregled te od 6,64 do 36,50 eura za edukaciju, odnosno ispit higijenskog minimuma degradiraju zdravstvene radnike i ugrožavaju financijsku održivost zavoda, ističu iz Udruge poslodavaca u zdravstvu
povezane vijesti
Sredinom prošle godine, s ciljem rasterećenja gospodarstva, prepolovljene su naknade koje naplaćuju zavodi za javno zdravstvo za preglede za sanitarne iskaznice i edukaciju o higijeni osoblja koje radi u neposrednom kontaktu s hranom. Riječ je o jednoj od mjera Akcijskog plana za smanjenje neporeznih i parafiskalnih davanja kojom se rasteretilo trgovce, a opteretilo zavode javnog zdravstva.
– Činjenica je da cijene roba i usluga besramno rastu, te Akcijski plan u tom smislu nije polučio željene pozitivne rezultate za hrvatske građane. Za zavode za javno zdravstvo, polučio je znatne probleme u poslovanju, a time i u funkcioniranju, upozorili su stoga ministricu zdravstva Irenu Hrstić iz Udruge poslodavaca u zdravstvu (UPUZ).
U dubiozama
Dok cijene nezaustavljivo rastu, zdravstveni sustav prisiljen je ove medicinske usluge naplaćivati u rasponu od 10,90 do 21,90 eura za liječnički pregled te od 6,64 do 36,50 eura za edukaciju, odnosno ispit higijenskog minimuma. Takve cijene degradiraju zdravstvene radnike, posebno liječnike, a ozbiljno ugrožavaju financijsku održivost zavoda javnog zdravstva, upozoravaju iz UPUZ-a.
– To su smiješne cijene. I osobno radim te preventivne preglede po cijeni od 9,60 eura. Ne mislim nikoga podcjenjivati, ali kod frizera uslugu platim 10 ili 15 eura. Rad liječnika je time podcijenjen do krajnjih granica, smatra Dražen Jurković, direktor UPUZ-a. Pita se i gdje je rasterećenje gospodarstva temeljem sanitarnih iskaznica, kad su oni uredno digli svoje cijene i krajnji trošak prebacili na građane.
Prema podacima UPUZ-a, tijekom 2024. prihodi gotovo svih zavoda za javno zdravstvo od preventivnih pregleda za sanitarne iskaznice i higijenskog minimuma smanjeni su za 18 posto, odnosno u rasponu od 11.200 eura do 690.000 eura po zavodu. Zato od Ministarstva zdravstva traže da se cijene vrate na stanje prije srpnja 2024., a zavodima vrati mogućnost samostalnog definiranja cijena.
– Gotovo svi zavodi javnog zdravstva danas su u minusu, a prije godinu-dvije godine većina je poslovala pozitivno. Ovakvo je stanje neodrživo, upozorava Jurković.
Ovih dana u zavodima javnog zdravstva očekuju odobrenje HZZO-a za financijsku injekciju od 4,5 milijuna eura kojim će pokriti dio mikrobioloških usluga obavljenih lani preko limita. Prebačaj je u 2024. godini bio oko 6,3 milijuna eura usluga koje su zavodi odradili, ali im nisu plaćene, dok će HZZO pokriti oko 60 posto tog iznosa. Takav sustav u UPUZ-u smatraju krajnje nekorektnim jer u zavodima nemaju mogućnost utjecati na potrošnju novca koji dobiju od HZZO-a.
– Zavodima posao dirigiraju uputnice iz primarne zaštite. Njihov posao određuje netko drugi, a oni upadaju u dubioze. Ne može ravnatelj zavoda liječniku primarne diktirati koliko će briseva poslati na mikrobiološku analizu, ilustrira Jurković, koji smatra da bi ovo pitanje trebalo napokon sustavno riješiti na bolji način.
Fiskalni učinak
U Nastavnom zavodu za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije očekuju da će zbog sanitarnih iskaznica i higijenskog minimuma ove godine imati gubitak od 750.000 eura.
– Od 1. srpnja 2024., kada se mjera počela primjenjivati, do kraja godine imali smo 400.000 eura manjka, stoga očekujemo da će projekcija gubitka na godišnjoj razini biti točna. Većina zavoda, uključujući i naš, sigurno će završiti godinu s gubitkom, osim ako osnivači, kao što je to kod nas slučaj, ne uskoče, veli ravnatelj Željko Linšak. Iz tih sredstava zavod je dosad pokrivao druge troškove rada timova, higijensko-epidemiološkog, mikrobiološkog, jer ugovorena sredstva HZZO-a nisu dovoljna za njihov rad.
– Ovime se apsolutno šteti sustavu i prebacuje negativni fiskalni učinak na županije, koje su nam vlasnici. Kao da se županijama vraća za to što su zavodi ostali pod njihovom upravom, u smislu »niste htjeli pod državom, pa neka vam županija sanira gubitke«, veli Linšak i dodaje kako neke županije nisu toliko fiskalno jake i takav pristup ne može biti rješenje.
U Zavodu za javno zdravstvo Virovitičko-podravske županije stanje je jednako loše. Pad prihoda od sanitarnih iskaznica nije se u toj mjeri osjetio zbog organizacije posla, a i činjenice da je ovih pregleda puno manje nego u turističkim dijelovima zemlje.
– Zarada će biti manja za par postotaka, nije to nešto značajno. Ali poslovanje nam je negativno zbog značajnog rasta plaća u zdravstvu. Pozdravljamo taj rast, jer su ljudi zadovoljniji, manje su šanse da će otići, ali to povećanje ne prati povećanje prihoda i to je problem, kaže ravnatelj Miroslav Venus. I ovaj je zavod u minusu, a u opremu nabavlja isključivo iz decentraliziranih sredstava iz županije, jer vlastitih nema.