Ministar prostornog uređenja i graditeljstva Branko Bačić obišao je gradilište poslijepotresne obnove bloka zgrada Mali Vatikan, kazavši kako je zadovoljan dinamikom obnove te da bi do kraja 2030. trebalo završiti sa svim zahtjevnim konstrukcijskim obnovama višestambenih zgrada.

“Danas smo u obilasku obnove na području grada Zagreba, na potezu Vlaška – Martićeva – Bauerova, a u Krapinsko-Zagorskoj županiji ćemo uručiti ključeve nekoliko potpuno novih izgrađenih zamjenskih obiteljskih kuća i posjetiti gradilišta kuća i konstrukcijske obnove”, rekao je u ponedjeljak resorni ministar Bačić.

Kompleks takozvanog Malog Vatikana uključuje 25 ulaza s 239 stambenih jedinica i 20 poslovnih prostora i najveći je blok u obnovi na području grada Zagreba. Ministar ističe da je zadovoljan dinamikom radova te da bi prema procjenama izvođača radova i nadzornih inženjera obnova bloka trebala biti završena krajem srpnja.

“Vrijednost obnove ovdje je oko 4,5 milijuna eura. Inače, kada govorimo o obnovi području Zagrebačkog potresa, onda je u ovom trenutku završeno oko 3.800 obnova s 37.000 stambenih jedinica”, kaže Bačić.
Podsjeća da je prije godinu dana najavljena značajna izmjena u provedbi obnove u Zagrebu i Sisku, kojom se u najvećem dijelu odustalo od obnove pojedinačnih zgrada. “Odlučili smo se na blokovsku obnovu, i u ovom trenutku je u Zagrebu sedam takvih blokova u različitim fazama obnove, a Mali Vatikan je najveći od njih”, pojašnjava.

Možda se na primjeru Malog Vatikana najbolje može pokazati koliko je to pravilan pristup jer voditi obnovu svakog od 25 ulaza bi uključivalo jednako toliko projekata, izvođača, nabava i nadzornih inženjera i sve bi to na određen način kompliciralo i odugovlačilo radove, kaže.

Govoreći o financijskom iznosu uloženih sredstava na području i zagrebačkog i petrinjskog potresa, potpredsjednik Vlade naglašava da je do sada sada uloženo 3,5 milijarde eura u obnovu svih zgrada javne namjene i privatnih zgrada.

Ističe i da je odabrana moderna protupotresna konstrukcijska obnova, koja je na određen način sporija i skuplja ali je za sve suvlasnike, korisnike tih prostora, dugoročno isplativija i sigurnija nego da je u postupku obnove odabran model vraćanja u  prijašnje stanje.

“Samo na području zgrada Zagreba uloženo je preko 2 milijarde eura, a tu ćemo dinamiku nastaviti i dalje.

Plan nam je da na području i zagrebačkog i petrinjskog potresa do kraja 2026., odnosno u ljeto 2027. godine završimo izgradnju svih zamjenskih objekata, a do kraja 2030. godine budemo gotovi sa svim zahtjevnim konstrukcijskim obnovama višestambenih zgrada, poručuje Bačić.

Nakon obilaska dijela zagrebačkih gradilišta, kojih je u ovom trenutku aktivno oko 1.800, ministar je krenuo u obilazak poslijepotresne obnove u Krapinsko- zagorskoj županiji u kojoj je aktivno 700 gradilišta.