Hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Nikolina Brnjac izabrana je u Poseban odbor za stambenu krizu (HOUS) i to kao koordinatorica Kluba zastupnika Europske pučke stranke (EPP).

Kao ključna osoba EPP-a za temu priuštivog stanovanja, Brnjac će imati značajnu ulogu u definiranju, jačanju i praćenju europskih politika povezanih s priuštivim stanovanjem koje podjednako brine EU kao i Hrvatsku.

Njezina uloga bit će i u usklađivanju stavova unutar EPP-a oko ove tematike, koji sa 188 zastupnika predvodi većinu u Europskom parlamentu.

Stambena kriza

Europski parlament osnovao je poseban odbor za priuštivo stanovanje. Znači li to da je to problem cijele Europske unije, a ne samo Hrvatske?

– Cijela Europska unija suočena je s velikim problemom što se tiče stambene politike, ja bih rekla sa stambenom krizom.

U cijelom EU-u je već neko vrijeme mladima veliki izazov doći do vlastitog doma, a dob u kojoj mladi mogu osigurati samostalno stanovanje i napustiti roditeljski dom raste – po zadnjim podacima je ta dob 28 godina za čak 50 posto mladih u EU-u.

Kada smo gledali neke analize, i Mađarska, Slovačka, Češka i Portugal i mnoge druge zemlje imaju velikih problema oko stambenog zbrinjavanja svojih građana, osobito mladih.

U klubu zastupnika EPP-a smatramo, a i osobno vjerujem, da je ovo ključno demografsko pitanje. Jasno je da ljudi, osobito mladi, moraju imati sigurnost, a jedan od temeljnih oblika sigurnosti je vlastiti dom.

Ako ljudi moraju trošiti veći dio svojih prihoda na stanovanje, teže će se odlučiti na stvaranje vlastite obitelji, veći broj djece, ili će odgađati zasnivanje obitelji dok ne steknu uvjete za stanovanje. Stoga je naš prioritet osigurati mladima, mladim obiteljima, ženama i majkama pristupačne stambene mogućnosti, bilo kroz najam, bilo kroz priuštivu kupnju.

Postoje različiti modeli rješavanja ovog problema, no nema »copy paste« rješenja za sve države članice.

Upravo je zato zadaća ovog Odbora dati učinkovite preporuke i pronaći rješenja koja će pomoći Europskoj komisiji u oblikovanju politika koje će mladima omogućiti bolje uvjete stanovanja i time pridonijeti stabilnijoj budućnosti za sve generacije. Zato mi je osobito drago da ću sudjelovati u radu Odbora kao koordinatorica EPP-a kako bi i hrvatski specifični izazovi bili bolje prepoznati i adresirani.

Hrvatska je već krenula sa zakonom o priuštivom stanovanju, prije nekoliko dana je završilo i javno savjetovanje. Znači li to da je Hrvatska po pitanju priuštivog stanovanja korak ispred Europske unije?

– Da, dobro ste rekli – Vlada RH već je odgovorila na ove izazove kroz Nacionalni plan stambene politike do 2030. U Hrvatskoj čak 40 posto stambenog fonda – 958.000 stanova – ne služi za stanovanje, a istovremeno nedostaje više od 230.000 stanova.

Pritom su cijene nekretnina za stanovanje u zadnjih nekoliko godina stalno rasle, a potražnja je bila veća od ponude.

Dokument pruža jasan pregled trenutačnog stanja u Hrvatskoj, uključujući detaljnu analizu sa svim brojkama te je jasno definirano što je priuštivo, što održivo stanovanje i što je prostor u funkciji stanovanja.

Dakle, Vlada RH je formulirala niz mjera, od financijskih, poreznih, zemljišnih, do ekološko-energetskih kako bi ostvarila te ciljeve. Jedna od ključnih mjera je aktivacija praznih nekretnina kao i način na koji će se aktivirati. Osim toga, potiče se dugoročni najam te izgradnja studentskih domova.

Time želimo rasteretiti studente i omogućiti im pristupačniji smještaj u domovima, umjesto da budu prisiljeni ići u skuplji najam. Da zaključim, Hrvatska ima pripremljene analize problema i strategiju za njihovo rješavanje te će moći pravovremeno iskoristiti europska sredstva koja će biti na raspolaganju za priuštivo stanovanje.

Revizija zakonodavstva

Prema istraživanjima, mladi u Europskoj uniji bi radije bili u dugoročnom najmu nego kupovali vlastitu nekretninu. Razmišljaju li mladi i u Hrvatskoj na takav način?

– Situacija se razlikuje od države do države, no danas mladi sve više prihvaćaju koncept najma. Njihov način života podrazumijeva veću mobilnost – češće mijenjaju mjesto boravka i nisu vezani za jedno radno mjesto.

Međutim, najveća briga mladih na razini EU-a i u Hrvatskoj su trenutno visoke cijene nekretnina, ali i nedostatak priuštivih opcija. Ako govorimo o konkurentnosti Europe, ona bez mladih ljudi koji će ostati u Europi i ovdje graditi svoju budućnost dolazi u pitanje.

Prema Draghijevom izvješću, Europa će do 2040. godišnje gubiti dva milijuna radno sposobnih te je stoga konkurentnost našeg kontinenta ugrožena. Upravo zbog toga priuštivo stanovanje nije samo ekonomsko, već i demografsko pitanje. U današnjim vremenima ne možemo si dozvoliti ne reagirati na činjenicu da su su za 48 posto porasle cijene nekretnina, a cijene najma za 22 posto u prosjeku na EU razini.

Osim toga 10,6 posto ljudi u gradovima EU-a živi u kućanstvima koja troše više od 40 posto svog raspoloživog dohotka na stanovanje. Zato je nužno da kroz Odbor za stambenu krizu u Europskom parlamentu odgovorimo na ta pitanja i pronađemo rješenja. Kako? Nama je prvi cilj napraviti reviziju cijelog EU zakonodavstva koje utječe na cijene nekretnina i priuštivo stanovanje.

Eurozastupnik Gordan Bosanac kaže da je pravni okvir EU-a oko stambenog pitanja dio problema, a ne rješenja. Slažete li se s njegovom ocjenom?

– Sadašnji zakonodavni okvir, koji i namjeravamo mijenjati, u stvari utječe na različite aspekte stambene politike – od javne nabave i programa državnih potpora, do fiskalnih mjera i drugih instrumenata koje donosi EU, a kojima se direktno i indirektno utječe na cijene stanovanja. Zato je nužno provesti reviziju kako bismo uklonili prepreke i omogućili veći pristup priuštivom stanovanju.

Puno se govori o austrijskom, odnosno bečkom modelu priuštivog stanovanja kao jednom od najboljih.

– Razne države članice imaju vrlo dobre primjere priuštivog stanovanja. Primjeri iz Španjolske i Italije pokazuju dobre prakse, ali Beč se ističe sa svojom dugom tradicijom gdje sustav priuštivog stanovanja postoji već 100 godina.

Dio njihovog modela leži u suradnji sa stambenim udruženjima s ograničenom dobiti, koja imaju korist od vladinih zajmova s kamatnom stopom od jedan posto te od izgradnje na zemljištima koje im prodaje Bečka zemljišna banka.

Sustav funkcionira slično našem POS-u – prilikom najma ili kupnje stana, sredstva se usmjeravaju u poseban fond koji se zatim koristi za daljnju izgradnju novih stanova, osiguravajući održiv i dugoročan model priuštivog stanovanja.

Lokalna samouprava

Na seminaru koji ste prošlog tjedna održali u Zagrebu rekli ste da po pitanju stanovanja cijeli EU ima iste probleme, ali različito naslijeđe. Što ste pod tim mislili?

– Mi u Hrvatskoj imamo baš specifičnu situaciju da smo vlasnici nekretnina i prema službenim podacima čak 84 posto Hrvata nema hipoteku na svojoj nekretnini. Hrvati vole biti vlasnici nekretnine, dok primjerice u Njemačkoj to nije slučaj – a veći dio stanovništva živi u najmu nego u vlastitom stambenom prostoru. Istovremeno, Njemačka i Nizozemska imaju ozbiljnih problema s priuštivim stanovanjem za mlade što dodatno naglašava važnost pronalaska učinkovitih stambenih rješenja na razini EU-a.

U Europskoj uniji je prvi put pitanje priuštivog stanovanja podignuto na najvišu razinu političkog odlučivanja, tako da u Europskoj komisiji imamo prvog povjerenika za energetiku i stanovanje, Dana Jorgensena iz Danske. On je zadužen za pripremu Europskog plana za priuštivo stanovanje, Europske strategije za stanogradnju kao i rješavanje sustavnih problema s kratkoročnim iznajmljivanjem smještaja.

Naš zakonodavni okvir ide u smjeru sankcioniranja kratkoročnog i poticanja dugoročnog najma. Koliko će tome pridonijeti povećanje paušala u turizmu i ubiranje poreza na nekretnine koje uskoro počinje?

– Mislim da će svakako pridonijeti. Upravo zato jedinicama lokalne samouprave omogućeno je da samostalno donesu odluku o visini nameta, prilagođavajući ih lokalnim potrebama. Jedinice lokalne samouprave sada imaju sve alate u svojim rukama kojima mogu utjecati na kratkoročni najam, osobito kod onih koji imaju više nekretnina.

Kroz poreznu politiku će se utjecati na dugoročni najam. Osim toga, Zakon o turizmu uvodi obvezu izrade planova upravljanja uključujući izračun nosivih kapaciteta, koji u osnovi znači da će se izračunati koliko je smještajnih objekata optimalno u odnosu na infrastrukturu, ali i utjecaj na okoliš i kvalitetu života u destinaciji.

Na temelju tih izračuna, gradovi i općine moći će odlučiti hoće li izdavati nove dozvole za kratkoročni najam, čime se ide u smjeru ograničavanja prekomjernog turizma. Pritom moraju planirati na temelju egzaktnih podataka, a ne na temelju ad hoc procjena.

Također, već je stupila na snagu i europska uredba o kratkoročnom najmu koja će se početi primjenjivati od 20. svibnja 2026. Navedena uredba će dodatno poboljšati prikupljanje i dijeljenje podataka o kratkoročnim najmovima i omogućiti lokalnim vlastima da razviju odgovarajuće politike temeljene na podacima.

Građane najviše zanima kada će početi gradnja zgrada ili naselja za priuštivi najam, ali i prodaju?

– Trenutno se nalazimo u fazi kada se radi srednjoročna revizija kohezijske politike za razdoblje 2021. – 2027., dakle države članice do 31. ožujka same preispituju programe za koji primaju potpore iz Europskog fonda za regionalni razvoj (EFRR), Europskog socijalnog fonda+ (ESF+), Kohezijskog fonda i Fonda za pravednu tranziciju (FPT).

Stoga je naše Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU-a imalo priliku izmijeniti prioritete što se tiče stanovanja te su poslali zahtjev na odobrenje Europskoj komisiji i na taj način će se povući dodatna sredstva koja su inicijalno bila predviđena za druge namjene.

Hrvatska u tome ne zaostaje – uskoro će se usvojiti Nacionalni plan stambene politike, a osigurana su i sredstva iz europskih fondova. Također, pripremljeni su projekti Ministarstva graditeljstva i APN-a. To znači da možemo krenuti u realizaciju ubrzo nakon što dobijemo odobrenje Europske komisije.