RIJEKA – Rijeka grad koji teče – ponekad je to i zbog začepljenih odvodnih uličnih šahtova. U vrijeme jakih kiša na ravnim dijelovima grada stvaraju se lokve koje pokrivaju pola ceste, a strmim ulicama teku pravi brzaci.

Sve to pravi probleme pješacima i vozačima. Pješaci moraju biti oprezni da ih ne “okupaju” nesavjesni vozači, a vozači da ne ostanu u defektu zbog vode koja može ugasiti motor. Osim toga, slivnici i rešetke šahtova često se začepe zemljom, šljunkom, otpadom i lišćem koje kiša nanosi. Stoga smo upitali Komunalno društvo Vodovod i kanalizacija može li se taj problem riješiti i postoje li planovi da do takvih pojava ne dolazi.

Rijeka grad koji teče / Foto V. MRVOŠ

– Grad Rijeka, kao naručitelj i KD Vodovod i kanalizacija, kao izvođač, svake godine sklapaju Ugovor o održavanju građevina javne odvodnje oborinskih voda. Ovaj ugovor obuhvaća obvezu čišćenja taložnica slivnika i rešetki oborinske odvodnje na području grada Rijeke, a obuhvaća ukupno 19.220 slivnika i rešetki. Slivnici koji se nalaze u niskim zonama grada, kao i na glavnim prometnicama te državnim i županijskim cestama, čiste se minimalno četiri puta godišnje. S druge strane, slivnici na rubnim dijelovima grada i u sporednim gradskim ulicama čiste se jednom godišnje. Iako su obveze definirane ugovorom, kod čišćenja slivnika često se javljaju problemi vezani uz parkirana vozila koja otežavaju pristup slivnicima. Takve situacije nastojimo rješavati u suradnji s nadležnim službama i na način da se pojedinačno koordinira pristup čišćenju slivnika u problematičnim područjima, kažu iz ovog komunalnog društva.

Otvaranje poklopaca

U slučaju olujnih kiša, plavljenja ulica i kolnika, KD Vodovod i kanalizacija aktivira sve dostupne resurse kako bi se pravovremeno reagiralo na situaciju. Posljedice ekstremnih oborina djelatnici nastoje umanjiti brzom reakcijom i intervencijama na terenu. Tijekom interventnih izlazaka na teren, djelatnici zatvaraju otvorene kanalizacijske poklopce, uklanjaju lišće i smeće sa slivnika te na mjestima velikih poplava otvaraju slivnike kako bi ubrzali povlačenje vode s prometnica. Nakon što se voda povuče, otvoreni slivnici se odmah zatvaraju kako bi se osigurala sigurnost prometa i građana.

Zaštopani slivnici / Foto V. MRVOŠ

– Svjesni smo važnosti naših usluga, kako u svakodnevnim uvjetima, tako i u ekstremnim situacijama te se uvijek trudimo pružiti maksimalnu podršku građanima u cilju smanjenja negativnih posljedica na promet i sigurnost, kažu u ViK-u.

U ovom komunalnom društvu kažu da su postojeći slivnici na području grada povezani na mješoviti sustav odvodnje “Grad”, koji odvodi sve otpadne vode do uređaja za pročišćavanje Delta. Sustav je projektiran u skladu s tada važećom regulativom, prema kojoj je dimenzioniran na mjerodavni intenzitet od 160 l/s/ha. Međutim, iako je sustav u svoje vrijeme bio projektiran prema važećim standardima, praksa pokazuje da takav intenzitet danas više nije adekvatan za realno dimenzioniranje novih sustava odvodnje. U proteklom razdoblju na području grada došlo je do intenzivne izgradnje, što je rezultiralo stalnim dodatnim priključenjem novih oborinskih voda na postojeći sustav odvodnje. Posljedica toga je prekapacitiranost dotoka oborinskih voda na određenim dionicama sustava. Na pojedinim lokacijama postojeći sustav više nije u mogućnosti prihvatiti sadašnje količine oborinskih voda, što tijekom jakih kiša uzrokuje plavljenja, izbacivanje poklopaca i druge nepovoljne situacije. Na kritičnim točkama te se havarije redovito ponavljaju nakon svake obilnije kiše.

Rasterećenje tlaka

Pri većim intenzitetima oborina, zbog ograničenog kapaciteta oborinske odvodnje i nemogućnosti prihvata svih oborinskih voda putem postojećih slivnika, često dolazi do površinskog otjecanja vode po kolnicima, što predstavlja potencijalnu opasnost u prometu. Istodobno, cjevovodi mješovite i oborinske odvodnje rade pod punim profilom i pod tlakom, što rezultira otvaranjem poklopaca šahtova. Na mjestima gdje se poklopci otvaraju dolazi do rasterećenja tlaka unutar cjevovoda. U suprotnom, bez takvog rasterećenja, moglo bi doći do znatno većih oštećenja na cjevovodima i prometnicama kroz koje oni prolaze, kao i do neusporedivo većih sigurnosnih rizika za promet i građane, objašnjavaju u Vodovodu i kanalizaciji.

Problem preopterećenosti oborinskim vodama s postojećeg mješovitog sustava grada postupno se rješava planskim rasterećenjem, što je predviđeno prostorno-planskom dokumentacijom. Ključna mjera u tom procesu uključuje izgradnju odvojenog sustava za oborinske vode, kao i rekonstrukciju postojećih mješovitih kolektora u razdjelne sustave. Ovo se postiže gradnjom novih oborinskih cjevovoda i sabirnog kolektora, s konačnom dispozicijom oborinskih voda u more, nakon što prođu prethodno pročišćavanje na separatorima prvih zagađenih voda s prometnica. Međutim, gradnja ovakvog novog sustava oborinske odvodnje predstavlja izuzetno zahtjevan i financijski intenzivan pothvat. Obuhvaća veliki sliv i zahtijeva izgradnju novih sabirnih kanala velikih profila koji bi prihvatili oborinske vode ne samo s predmetne prometnice, već i s drugih površina gradskih cesta i privatnih okućnica. Zbog složenosti projekta i visokih troškova, nije realno očekivati da će se ovo rješenje realizirati u kratkoročnom razdoblju, kažu u Vodovodu i kanalizaciji, te napominju da unatoč tome, ovakvi planovi predstavljaju nužan korak prema modernizaciji sustava odvodnje, osiguravanju dugoročne održivosti infrastrukture i smanjenju rizika od poplava u budućnosti.

Jesen donosi dodatne probleme / Foto V. MRVOŠ

U sklopu EU projekata “Poboljšanje vodno-komunalne infrastrukture na području aglomeracije Rijeka” planira se gradnja retencija, kišnih preljeva s mjeračima protoka i rasteretnih kanala, čime će se značajno rasteretiti postojeći sustav odvodnje i povećati njegova učinkovitost. Ove mjere predstavljaju sustavni pristup rješavanju problema plavljenja te omogućuju dugoročno poboljšanje sustava odvodnje i zaštitu infrastrukture grada, zaključuju u Vodovodu i kanalizaciji.