Svjetski dan sluha obilježava se pod motom “Mladi i šum”, a Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije i Klinički bolnički centra Rijeka obilježili su ga danas podjelom promotivnog materijala na Korzu i predavanjima niza stručnjaka.

Na što pripaziti?

Kako je kazala dr. Katarina Radobuljac sa Zavoda za audiologiju i fonijatriju KBC-a Rijeka, činjenica je da oko pet posto svjetske populacije ima teško oštećenje sluha, a polovica je mogla spriječiti nastanak oštećenja uz neke mjere prevencije.

Predviđa se da će do 2050. godine neki vid oštećenja sluha imati svaka četvrta osoba, što je prilično alarmantno.

– Sluh je jedno od naših pet osjetila i bitan je za zdravlje čovjeka. Poremećaji sluha često se ne prepoznaju na vrijeme već kad osoba već primjećuje simptome, poput poteškoća s komunikacijom i socijalne izolacije. Ovakvim akcijama nastojimo potaknuti ljude da razmišljaju o svojem sluhu, kako o njegovoj zaštiti, tako i redovitim kontrolama kod specijalista.

Čim se primijeti da treba pojačavati glasnoću televizije ili radija, ili ako pak ne razumijemo svoje sugovornike, treba imati na umu da su to početni znakovi oštećenja sluha i trebalo bio ih osvijestiti i na vrijeme prepoznati oštećenje, rekla je Radobuljac.

Rizični faktori

Rizični faktori za oštećenje sluha kod mladih su pohađanje glasnih koncerata i stalno slušanje zvukova preko slušalica. Ako se slušalice već trebaju nositi, onda je, kako je dodala Radobuljac, bolje izabrati one koje idu preko uha, od onih koje idu u uho jer se na taj način smanjuje opterećenje na bubnjić.

– Sve su prisutnije “noise cancelling” slušalice koje blokiraju vanjsku buku i ne treba na njima toliko pojačavati glasnoću. Kod nošenja slušalica trebalo bi se pridržavati pravila 60-60 odnosno da bi zvuk trebalo slušati na 60 posto jačine zvuka i maksimalno 60 minuta u kontinuitetu.

Bilo bi idealno na koncertima i sličnim događanjima nakon pola sata napraviti par minuta tihog detoksa, a ako ste večer proveli gdje je jako glasno, idući dan bi bilo idealno provesti u tišini, preporučila je Radobuljac

Tinedjžeri i tinitus

Na riječkom Zavodu za audiologiju i fonijetriju sve češće se javljaju mladi sa simptomom tinitusa koji predstavlja početni znak oštećenja sluha.

– Ispada da skoro dvadeset posto tinejdžera ima kronični šum, a čak 75 posto djece i mladih povremeni šum. Taj šum nije opasan, ali nekad ga treba ozbiljnije shvatiti jer znak oštećenja sluha i treba napraviti pregled, poručila je Radobuljac.

Anja Del Vechio, medicinska sestra u Odjela za školsku i adolescentnu medicinu Nastavnog zavoda za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije podsjetila je kako Svjetska zdravstvena organizacija već niz godina prepoznaje važnost prevencije oštećenja sluha.

– Nastavni zavod za javno zdravstvo i KBC Rijeka prepoznaju važnost edukacije posebice djece i mladih za koje se procjenjuje da više od milijardu živi u riziku od oštećenja sluha. Sluh nam je bitan zbog razvoja komunikacije kod djece, a poremećaji sluha mogu se prevenirati sveobuhvatnim probirima koji se kod nas provode u sedmom razredu osnovne škole, naglasila je Del Vechio.