Novootvorena izložba »Bal vampira« u Galeriji O.K. svojim nazivom upućuje na istoimenu pjesmu benda Saučešće, no istovremeno je u kontekstu autorovih radova i dekonstrukcija današnjice, odnosno promišljanje o egzistencijalnim strahovima, potraga za smislom te svojevrsna težnja za besmrtnošću.

Stvaranje metakulture

Kako pišu kustosi Petar Vranjković i Antonela Solenički, »poznat po korištenju simbolike i pop-kulture, Oštarčević ponovo svojim radom stvara novu metakulturu, novu panoramu u kojoj se vrijeme prepliće s idejama suvremenosti«.

Konceptualno polazište, koje je predstavljeno znanstveno-fantastičnim narativom, »pisanjem, prepričavanjem te mikroznakovljem, rezultira vizualnom i intelektualnom meditacijom o našoj budućnosti, poziv je na dublje razmišljanje o našoj ulozi u oblikovanju svijeta koji dolazi«.

– Autor Oštarčević nam na temelju svojih slika i tekstova nudi raslojavanje potencijalno dekadentne budućnosti; gradi »Veliki Narativ« koji čine četiri vizualno-konceptualne cjeline. Ideje koje hrane narativne nîti su potrošne, nepostojeće, ideje izvan klasičnih normi.

Pomaci koji nastaju raznovrsnim raslojavanjem historiografskih stranica daju nam mogućnost za nadopunu narativa – narativa koji sam rad stvara. Svojim radovima umjetnik propituje što se događa unutar naših imaginarnih stvarnosti, a slike su toliko jake, toliko traumatične, toliko prave da ne postoje.

Naziv »Bal vampira«, koji je nastao kao referenca na istoimenu pjesmu benda Saučešće, dekonstrukcija je i današnjice: izopačeni ples taštine i prolaznosti u kojem elita nazdravlja dok se u pozadini svijet raspada.

Sliku prati tekst o stanovnicima naše budućnosti na temelju kojega autor progovara o ekološkim i političkim pitanjima, stavljajući pod povećalo ljudske »vrijednosti«. U tom zapisu, u kojem čitamo svjedočanstva polaznika samog »Bala«, miješaju se osobno i kolektivno, pa Oštarčević tako, osvrćući se i na vlastitu, trenutnu poziciju umjetnika, sam sebi postaje literarnom referencom.

Paradoksi ljudskog stanja

Oštarčevićev rad, pojašnjava kustoski par, »reflektira duboke dileme i paradokse ljudskog stanja (eng. human condition), postavljajući pitanja o našoj sposobnosti za promjenu i preživljavanje«. Prisutnom »simbolikom lubanja, umjetnik nas podsjeća na prolaznost i krhkost ljudskog života, dok istovremeno istražuje naše pokušaje da ostanemo relevantni i nakon vlastitog nestanka«.

– Ove su teme klasično povezane s filozofskim promišljanjem o egzistencijalnim strahovima, potragom za smislom i težnjom za besmrtnošću temeljem stvaranja i očuvanja kulture. »Balom vampira« Oštarčević afirmira ljudsku nepromjenjivost i inerciju te stvara svojevrsnu vremensku kapsulu, punu čovjekove taštine i nastojanja da preživi i nadživi i svoje i buduće vrijeme.

Distopijske misli o budućim vremenima ipak nam daju naslutiti da je vrijeme da se osvrnemo na ovdje i sada – naša sadašnjost postaje naša budućnost ukoliko se ne dogode znatne promjene.

Na promatraču je da odluči je li »Bal vampira« samo satira ili se pak radi o stvarnoj mogućnosti raspadnute sutrašnjice, zaključuju kustosi.

Izložbu je moguće posjetiti do 21. ožujka, u radno vrijeme Galerije O. K., radnim danom od 12 do 17 sati.

O umjetniku

Autor Ivan Oštarčević crtač je, grafičar, slikar i muralist rođen 1990. u Zagrebu gdje je upisao i završio Akademiju likovnih umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, na Nastavničkom odsjeku. Diplomirao je u rujnu 2015. godine, član je HDLU-a i Kluba Alpbach Hrvatska te ga predstavlja platforma Kolekcionart.

Izlagao je na devetnaest samostalnih i više skupnih izložbi u Hrvatskoj i inozemstvu, između kojih se ističu bijenale slikarstva, trijenale kiparstva, trijenale grafike i galerija Karas. Sudjelovao je na HDLU-u rezidenciji u Leipzigu, te je aktivan na izlagačkoj sceni, od kojih je posljednja samostalna izložba u galeriji Karas pod naslovom »Bal vampira«.

Zbog aktivnog bavljenja oslikavanjem murala, sudjelovao je na raznim programima Art-parka, oslikavanju u Laubi za vrijeme Nesvrstanih, 2020. na festivalu Zen Opuzen, a u veljači 2019. oslikava prostor unutar zatvora Remetinec u sklopu HDLU-ovog projekta »Revitalizacija zatvorskog prostora umjetnošću«.