Iako često rekne, pa porekne, pa po pitanju vjerodostojnosti novog predsjednika SAD-a nije moguće uhvatiti ni za glavu ni za rep, neke od izjava Donalda Trumpa imaju konkretni efekt. Jedna od zvučnijih bila je „drill, baby, drill“, kao snažna sugestija da se njegova administracija više neće oslanjati na obnovljive izvore energije, već dobre stare akceleratore globalnog zatopljenja, fosilna goriva, prirodni plin i naftu.

To da će američke naftne kompanije poput Exxona i Chevrona bez puno pogovora slijediti Trumpovu logiku profita ne mareći na klimatološke brige, zapravo nikad nije bilo u pitanju,  jer su i prije vrlo sramežljivo usmjeravale svoj novac u „zelenu“ energetsku tranziciju, no činjenica jest da su europske naftne kompanije ozbiljno shvaćale potrebu da se prilagode svijetu kojem je (sve nedostižniji) cilj da zadrži rast globalne temperature u okviru 1,5 stupnjeve Celzijusa u odnosu na predindustrijsko doba. Sad redom revidiraju svoje planove ulaganja i vraćaju se „drill, baby, drill“ doktrini. Već prije su britanski Shell i norveški Equinor srezali svoje planove ulaganja u zelenu energiju, danas je pak britanski div BP najavio prilično drastičan zaokret u budućim ulaganjima. Treba reći da je među velikim naftnim kompanijama BP prednjačio u planovima reduciranja proizvodnje fosilnih goriva i ulaganja u nove obnovljive izvore. Prije samo pet godina zacrtali su si da će do 2030. smanjiti proizvodnju nafte za 40 posto. Sad se događa obrnuti proces.

Bacili su stare planove u koš za smeće i povećali plan ulaganja u eksploataciju nafte za 20 posto, na 10 milijardi dolara godišnje i srezali planirana ulaganja u obnovljive izvore energije za čak pet milijardi dolara godišnje. Odnosno, umjesto dosad planiranih 7 milijardi dolara za zelenu tranziciju, trošit će između 1,5 i 2 milijarde.

Količinski ta bi promjena izgledala ovako: BP je 2023 godine crpio „samo“ oko milijun barela nafte dnevno (što je najmanje u dugi niz godina), sad je plan da se do 2030. ta brojka poveća do 2,5 milijuna barela dnevno.

Dakako, uprava BP-a je pod pritiskom velikih dioničara, kojima je na pameti povrat investicija i rast dividende, a ne zelena tranzicija, a Trumpov dolazak i politika bušenja dodatni je argument koji je očito izazvao domino efekt među zapadnjačkim naftnim kompanijama.