Čelnik bosanskohercegovačkih Srba Milorad Dodik prvostupanjskom odlukom Suda BiH osuđen je u srijedu na godinu dana zatvora, uz šest godina zabrane političkog djelovanja zbog nepoštivanja odluka visokog međunarodnog predstavnika Christiana Schmidta.

Često optuživan od svojih protivnika za “korupciju” i “podrivanje mirovnog sporazuma” zbog svoje “separatističke” politike, predsjednik Republike Srpske (RS) prvi puta se suočava s pravdom.

Šezdesetpetogodišnji čelnik, koji je svojedobno bio miljenik Zapada, već dugo gaji bezgranično divljenje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, kojemu je ostao vjeran i nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022.

Nedavno je proslavio pobjedu Donalda Trumpa na američkim predsjedničkim izborima i njegov povratak na vlast.

Dok se također hvali svojim savezništvom s Kinom i s Mađarskom Viktora Orbana, s kojima se redovito sastaje, Milorad Dodik svoj politički uspon paradoksalno duguje Zapadu.

Ovaj političar visok 1,91 metar potječe iz obitelji seljaka iz Laktaša, u blizini Banja Luke.

Nakon rata u BiH (1992.-1995.) Zapadu se činilo da ima umjerenjaka u liku ovog predsjednika male socijaldemokratske stranke.

Dašak svježeg zraka na Balkanu

Milorad Dodik svoju je karijeru zapravo započeo riskantnim potezom, kao protukandidat Radovanu Karadžiću, ratnom političkom vođi bosanskih Srba, osuđenom 2019. pred Međunarodnim sudom na doživotni zatvor za genocid, ratne zločine i zločine protiv čovječnosti.

Kada je uz 1998. izabran za premijera, unatoč činjenici da je njegova stranka u parlamentu imala samo dva zastupnika, zapadne vlade bile su oduševljene, a bivša američka državna tajnica Madeleine Albright opisala je to kao “dašak svježeg zraka” na Balkanu.

No poražen je na izborima 2000., a njegovi pozivi na umjerenost i pomirenje među zajednicama postali su rijetki.

Šest godina kasnije vodio je kampanju za referendum o neovisnosti srpskog entiteta – koji se nikada nije održao – i izabran je s gotovo 60 posto glasova.

Od tada pa nadalje, njegov stisak nad RS-om ne popušta pa je uz dužnost premijera bio u dva mandata predsjednik RS-a, dio trojnog predsjedništva BiH, a zatim se vratio na čelo RS-a.

Čini se da njegova nacionalistička retorika, koja je često provokativna, ima snažan odjek među dobrim brojem bosanskih Srba, ističe AFP.

Čovjek koji je 2007. izjavio da je “savršeno dobro” znao da je masakr u Srebrenici bio “genocid”, sada “pri punoj savjesti” tvrdi suprotno.

Svoju popularnost Dodik duguje i svojoj sklonosti sudjelovanju na popularnim festivalima na kojima se ne libi nazdraviti i uzeti mikrofon da zapjeva. Rado se pojavljuje i uz velikodostojnike Srpske pravoslavne crkve, piše AFP.

Čestita sebi što je zaustavio centralizaciju zemlje na štetu srpskog entiteta i kaže da je cilj sudskog postupka da ga se “eliminira iz političke arene” kako bi se taj proces mogao nastaviti.

Nadalje, neumorno traži odlazak iz zemlje visokog međunarodnog predstavnika, ali i međunarodnih sudaca Ustavnog suda.

“Republika Srpska je zatočena u BiH” i “mora započeti proces svog oslobađanja”, ponovno je sredinom veljače izjavio čovjek koji redovito govori da je BiH “propala” zemlja i da je “prezire”.