Iako je cijela Europa drhtala nad ishodom parlamentarnih izbora u Njemačkoj, ove se nedjelje u toj zemlji u političkom smislu nije promijenilo gotovo ništa. Umjesto socijaldemokrata (SPD) Olafa Scholza, kancelar će postati prvi čovjek Kršćansko-demokratske unije (CDU) Friedrich Merz.

Tako da će Njemačku i u sljedeće četiri godine voditi predstavnik jedne od dvije stožerne stranke kao što je to slučaj u zadnjih 80 godina. Štoviše, gotovo je sigurno da će Nijemci ponovo imati veliku koaliciju, što pak znači da će Merzovu Vladu podržati SPD, ali bez Scholza koji se odlučio povući iz visoke politike zbog povijesno najlošijeg rezultata socijaldemokrata nakon Drugog svjetskog rata. Alternativa za Njemačku (AfD) postala je, istina, po snazi druga stranka u Njemačkoj, ali je oko nje napravljen toliko snažan sanitarni koridor da ne postoji nikakva šansa da bi ova stranka na bilo koji način mogla postati dio bilo kakve vladajuće većine. Zeleni su prošli lošije nego na prošlim izborima, ali čak i ne toliko loše s obzirom na to da ih veliki dio javnosti smatra najodgovornijima za gospodarsko posrtanje Njemačke.

Izborni prag

Liberali (FDP), dosadašnja članica vladajuće koalicije ovog puta nije uspjela prijeći izborni prag pa će u sljedeće četiri godine ostati izvan Bundestaga. Za razliku od njih Ljevica – stranka nastala na suradnji nekadašnje komunističke stranke koja je vladala DDR-om i lijeve frakcije SPD-a, ušla je u Bundestag, ali će i četiri sljedeće godine boraviti u oporbenim klupama bez šanse da se približi bilo kakvoj vlasti. Na žaljenje mnogih prag od pet posto, ponajviše zbog medijske blokade, nije uspjela preskočiti stranka Sahre Wagenknecht, koja se prije godinu dana odvojila od Ljevice, a koja se zauzima za mir s Rusijom i ograničavanje imigracije.

Iz CDU-a, koji je i na ove parlamentarne izbore izašao zajedno sa svojim sestrinskim bavarskim CSU-om, dolaze optimistične najave da će u najkraćem mogućem roku sa SDP-om složiti vladajuću koaliciju s obzirom na probleme na domaćem i međunarodnom planu.

– Što se nas tiče, pregovori mogu početi brzo, vrlo brzo. Mi vidimo kakva je situacija u svijetu: Ukrajina, Rusija, SAD. Prvi pregovori svakako bi trebali započeti već ovog tjedna, rekao je član Predsjedništva CDU-a Jens Spahn.

Nakon prvih službenih rezultata objavljenih tijekom noći, postalo je vidljivo da Savez Sahra Wagenknecht neće prijeći izborni prag pa je postalo jasno da je Uniji CDU/CSU dovoljan samo jedan koalicijski partner za sastavljanje vlade. CDU/CSU su osvojili 28,5 posto glasova, AfD povijesno visokih 20,8, SPD pak povijesno niskih 16,4 posto, Zeleni 11,6, Ljevica 8,7, dok FDP i Savez Sahra Wagenknecht nisu uspjele prijeći izborni prag od pet posto.

Zasukati rukave

To znači da će CDU/CSU u novom sazivu parlamenta imati 208 mandata, AfD 152, SPD 120 mjesta, Zeleni 85 i Ljevica 64 mandata. Jedno mjesto ima i stranka danske manjine. CDU/CSU imat će zajedno 328 zastupnika, što je dovoljno za sastavljanje Vlade. Bundestag ima 630 zastupnika. Sam kancelarski kandidat Friedrich Merz najavio je da mu je cilj sastavljanje vlade do Uskrsa koji pada krajem travnja.

– Problema ima puno. Svijet ne čeka na nas. Svijet očekuje stabilnu vladu u Njemačkoj. Danas slavimo, a od sutra moramo zasukati rukave, rekao je Merz još u nedjelju navečer nakon izborne pobjede. On je i u samoj izbornoj večeri pohvalio političke takmace za »fer predizbornu kampanju«, što je protumačeno kao direktno pružanje ruke SPD-u. U predizbornoj kampanji Merz je u više navrata kategorično odbijao suradnju s desničarskim AfD-om.

Iako nakon ostanka samo pet stranaka u Bundestagu Unija ne mora ulaziti u koaliciju sa Zelenima, što bi znatno otežalo ostvarenje planova za temeljne društvene reforme, prije svega migracijske politike, zbog jakog AfD-a ali i stranke Ljevica, nova demokršćansko-socijaldemokratska većina neće moći bez podrške jedne od ovih dviju stranaka mijenjati Ustav. Ljevica je, međutim, najavila da će podržavati vladu u nekim projektima poput ukidanja zabrane zaduženje, pitanja oko kojeg se zbog otpora liberala i raspala posljednja vlada Olafa Scholza.

Najgora kriza SPD-a

SPD se trenutno nalazi u krizi nakon najgoreg rezultata u stranačkoj povijesti. Socijaldemokratski kancelar Olaf Scholz je najavio kako neće sudjelovati u eventualnim pregovorima te da neće preuzimati ministarske funkcije u eventualnoj vladi Unije i SPD-a. Glavni tajnik SPD-a Matthias Miersch je suzdržan oko koalicijskih pregovora za koje očekuje da će biti teški.

– Sve ovisi o tome kako će se ponašati Merz tijekom pregovora, rekao je Miersch za javni servis ARD. On je također najavio da će o ulasku u koaliciju s Unijom konačno odlučivati baza glasanjem. Ocjenjuje se da će Unija inzistirati na pooštrenju pravila o migraciji, u čemu mogu računati s podrškom SPD-a.