iStock
povezane vijesti
- Ispijanje kave kod starijih ljudi bitno smanjuje rizik od demencije, ali postoji “kvaka”
- Nova terapija za Alzheimerovu bolest do daljnjeg nedostupna u nas. Odbijena je zbog nuspojava, ali i cijene
- Što znače najnovija otkrića o Alzheimeru i koliko smo daleko od lijeka? Razgovarali smo s uglednim hrvatskim neurologom
Kod Alzheimerove bolesti ključno je što ranije postavljanje dijagnoze. Znanstvenici iz Velike Britanije i Slovenije sad su otkrili kako specifične moždane aktivnosti i obrasci disanja mogu djelovati kao rani znakovi Alzheimerove bolesti i doprinijeti ranom dijagnosticiranju.
Tim je usporedio oksigenaciju mozga, broj otkucaja srca, moždane valove i napor disanja kod 19 pacijenata s Alzheimerovom bolešću i 20 osoba bez Alzheimerove bolesti. Analiza je otkrila razlike u neuronima povezanim s krvnim žilama i u tome kako su razine kisika u krvi fluktuirale s aktiviranjem neurona.
Pacijenti s Alzheimerovom bolešću imali su veću brzinu disanja od kontrolnih pacijenata, oko 17 udisaja u minuti u usporedbi s 13 udisaja u minuti. To je vjerojatno rezultat promjena u načinu na koji se krvne žile u mozgu povezuju s dubljim živčanim tkivima kako bi se osigurala izdašna opskrba kisikom.
“Ovo je zanimljivo otkriće – po mom mišljenju revolucionarno – koje bi moglo otvoriti potpuno novi svijet u proučavanju Alzheimerove bolesti”, kaže biofizičarka Aneta Stefanovska sa Sveučilišta Lancaster u Velikoj Britaniji.
Ovo podupire hipotezu da je Alzheimerova bolest izazvana “kvarom” u funkcioniranju krvožilnog sustava mozga, što smanjuje učinkovitost protoka kisika i uklanjanje toksičnih materijala.
“Vaskularni sustav i mozak rade zajedno kako bi osigurali da mozak dobije dovoljno energije”, kaže neurolog Bernard Meglič sa Sveučilišta u Ljubljani u Sloveniji.
