Profesor Ivan Barbarić preminuo je u Grižanima u 93. godini života, javljaju iz Vinodolske općine, uputivši obitelji iskrenu sućut. Barbarić je rođen 3. prosinca 1932. godine u Grižanima, gdje završava osnovnu školu. Gimnaziju pohađa u Karlovcu, a 1947. godine dolazi u Sesvete te nastavlja školovanje u gimnaziji u Zagrebu. U mladosti je imao mnoge zanimljive hobije i strasti, kao što su novinarstvo, nogomet, kuglanje i sportsko zrakoplovstvo. Zapažene rezultate ostvario je u sportsko-rekreativnom zrakoplovstvu kao pilot jedinice.

Brojni radovi

Još u studentskim danima bio je dopisnik Vjesnika, a kasnije urednik lista Sesvetske novine i biltena Usmjereno obrazovanje te urednik više kataloga Hrvatskoga povijesnog muzeja. Objavio je znatan broj članaka, feljtona, polemika, studija i ocjena u dnevnim novinama: Vjesniku, Novom listu, Školskim novinama, kao i časopisima: Peristilu, Dometima, Vjesniku muzealaca i konzervatora, Vinodolskom zborniku, Državnosti, Andragogiji i drugima, a neki od važnijih njegovih objavljenih radova su: »Vinodolski dolče«, »Život i djelo dr. Antuna Barca«, »Život i stvaralački opus J.J. Klovića«, »Glagoljska pismenost u Vinodolu«, »Politička djelatnost Ivana Mažuranića«, »720. obljetnica Vinodolskog zakona«, »Iz prošlosti Vinodola«, »200. obljetnica rođenja dr. Josipa Pančića«. Diplomirao je povijest na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega obavlja niz poslova u prosvjeti i kulturi. Bio je profesor u ekonomskoj školi u Sesvetama, ravnatelj Narodnog sveučilišta Sesvete (1963. – 1971.), a nakon toga savjetnikom u tadašnjoj Republičkoj samoupravnoj zajednici usmjerenog obrazovanja te tajnikom SIZ-a uprave i pravosuđa Hrvatske. Od 1980. do 1986. godine bio je ravnatelj Hrvatskog povijesnog muzeja u Zagrebu, a 1983. postaje članom Muzejskog savjeta Hrvatske. U mirovinu odlazi 1991. godine s mjesta savjetnika za obrazovanje i informiranje u Ministarstvu prosvjete. Uz redovan posao, obavljao je volonterski, bez financijske naknade, poslove predsjednika Skupštine općine Sesvete (1980. – 1984.). U njegovom mandatu osnovani su općinski sud i gruntovnica. U povodu obilježavanja 150. obljetnice Hrvatskoga povijesnoga muzeja 1996. godine uručene su mu povelja te priznanja i odlikovanja, poput Ordena rada sa zlatnim vijencem (1985.), Ordena za međunarodnu suradnju na povezivanju gradišćanskih Hrvata s domovinom (1986.) te Nagrada za životno djelo Vinodolske općine (2007.).

Od 1969. godine intenzivno se bavi proučavanjem života i umjetničkoga rada Jurja Julija Klovića. Svojim zalaganjem o Kloviću sudjelovao je na znanstvenom skupu koji je Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti organizirala 1978. godine u Zagrebu i Grižanima u povodu 400. obljetnice Klovićeve smrti. Povodom obilježavanja 500. obljetnice umjetnikova rođenja 1998. godine sudjelovao je na svečanoj akademiji u Grižanima. Tom prigodom predstavljena je i njegova monografija »Knez minijature – Juraj Julije Klović – Croata«.

Povezanost s Klovićem

Tijekom rada na monografiji prikupio je obimnu građu o Klovićevu životu i umjetničkom stvaralaštvu te je postavio izložbu o Kloviću u zgradi bivše osnovne škole u Grižanima. Ovaj stalni postav bio je izložen od 2007. do 2014. godine, kao temelj i začetak ideje stvaranja budućega muzeja koji sada djeluje pod imenom Kuća Klović. Punih pedeset godina radio je na pripremi Rječnika, koji je 2016. godine uspio i realizirati. »Rječnik griško-belgradskog govora«, u izdanju Centra za kulturu »Dr. Ivan Kostrenčić« iz Crikvenice, koji sadrži deset tisuća riječi i natuknica, predstavio je u griškom Domu kulture. Izdavanje »Rječnika griško-belgradskog govora« zaista ima velik značaj u očuvanju kulturne baštine i identiteta Grižana. Takav rječnik ne samo da čuva jezičke specifičnosti tog kraja, nego pruža uvid u bogatstvo lokalnih običaja, povijesti i svakodnevnog života ljudi. Ova vrsta edukacije omogućava mlađim generacijama da se povežu s prošlošću svoga kraja i shvate važnost očuvanja tradicije. Svojim neprekidnim istraživačkim radom ostavio je svoja djela u trajno nasljeđe i neizbrisiv trag značajan za griški kraj i Vinodolsku općinu.