Točno su tri godine prošle otkako je počela ruska agresija na Ukrajinu, i u trenutku dok se traže rješenja za postizanje mira, a velike sile na čelu sa SAD-om traže od ukrajinskih vlasti da pristanu na mir pod svaku cijenu, čak i uz trajnu podjelu zemlje, predsjednica Eropske komisije Ursula Von der Leyen i njen kolegij putuju u ponedjeljak u Kijev. U službenom priopćenju napominju da u glavni ukrajinski grad idu obilježiti »tri godine opće ruske invazije na Ukrajinu«, a ta formulacija ujedno ocrtava i stav EU-a o ratu u Ukrajini.

Pravedni mir

Europske vlasti ostaju pri tome da se radi o agresiji i invaziji Rusije na tu neovisnu zemlju, a ne o bilo kakvoj vrsti rata u kojoj bi ovaj rat bio rezultat unutarnjih sukoba u samoj Ukrajini.

Predsjednica EK Von der Leyen i kolegij povjerenika boravit će u Kijevu kako bi izrazili nepokolebljivu potporu Europe ukrajinskoj borbi za neovisnost i slobodu koja traje već tri godine, od početka ruskog agresivnog rata protiv te zemlje, piše u najavi posjeta.

– Tijekom protekle tri godine Europska unija pruža odlučnu potporu Ukrajini te ulaže sve napore kako bi joj omogućila postizanje pravednog i trajnog mira. Unija podupire financijsku stabilnost Ukrajine i sudjeluje u međunarodnim naporima za utvrđivanje odgovornosti Rusije za zločine koje je počinila. Surađuje s Ukrajinom na procesu pristupanja kako bi osigurala da budućnost te zemlje bude unutar EU-a. EU je najveći donator pomoći Ukrajini, osposobljava njezine vojnike, financira isporuku oružja i provodi stroge sankcije, kažu iz Ureda predsjednice EK-a.

U ponedjeljak će se Von der Leyen sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim te će njih dvoje zajedno predsjedati sastankom kolegija i ukrajinske vlade kako bi se pripremila budućnost Ukrajine kao slobodne, suverene i europske države. Prije toga će povjerenici EK-a odati počast poginulim vojnicima i onima koji se još uvijek bore na prvim linijama brutalnog ruskog agresivnog rata, najavljeno je. Istovremeno, SAD i Donald Trump vrše pritisak na Zelenskoga da potpiše mir, koji on smatra nepravednim. A s obzirom na to da u ove tri godine u Ukrajini nisu održani redovni izbori, Trump Zelenskoga naziva i diktatorom koji uzurpira vlast. Kako je ranije ocijenila bivša hrvatska ministrica vanjskih poslova Vesna Pusić, očito je riječ o dogovoru Trump-Putin, po kojem bi Ukrajina ovaj rat završila kao podijeljena država. Nastala bi svojevrsna nova Zapadna Ukrajina pod utjecajem SAD-a te Istočna Ukrajina s područjima pod okupacijom Rusije. Iz ekonomskih razloga velikim silama više ne odgovara nastavak ovog rata u Ukrajini i Trump ga pošto-poto hoće privesti kraju, ignorirajući sve ono što se donedavno nazivalo »međunarodnim poretkom«.

Reuters

Kontrolirati procese

Kako bi pokušali kontrolirati ove procese, europski čelnici pokušat će ovih dana razgovarati s Trumpom. Francuski predsjednik Emmanuel Macron i britanski premijer Keir Starmer otputovat će ovaj tjedan u Washington zbog zabrinutosti u Europi glede stava američkog predsjednika Donalda Trumpa prema Ukrajini. Očekuje se da će čelnici dviju europskih nuklearnih sila, koji će putovati odvojeno, pokušati uvjeriti Trumpa da ni pod koju cijenu ne žuri s dogovorom o prekidu vatre s Vladimirom Putinom, te će pokušati zadržati Europu uključenom i razgovarati o vojnim jamstvima Ukrajini.

Rat u Ukrajini počeo je točno u 5 sati ujutro 24. veljače 2022., kad je ruski predsjednik Vladimir Putin objavio početak »specijalne vojne operacije« u istočnoj Ukrajini. Samo nekoliko minuta kasnije, počeli su ruski raketni udari diljem Ukrajine, uključujući i glavni grad Kijev. Ukrajinska granična služba objavila je da su napadnuti njeni granični prijelazi s Rusijom i Bjelorusijom, a samo dva sata kasnije ruske kopnene snage ušle su u zemlju. Uslijedio je prekid diplomatskih odnosa Ukrajine s Rusijom, objavljena je opća mobilizacija, a međunarodna zajednica uvela je Rusiji sankcije koje traju do danas, a koje SAD želi sada ukinuti – preduvjet je postizanje dogovora o miru.

Teške borbe

Nakon samo tri tjedna rata oko četvrtina ukupnog stanovništva Ukrajine napustila je svoje domove: smatra se da je približno 6,5 milijuna ljudi raseljeno unutar Ukrajine, a oko 3,5 milijuna izbjeglica napustilo je područje države već tada.

Ujedinjeni narodi krajem 2022. godine konstatiraju da su ruske invazijske snage počinile razne ratne zločine – najveći napadi ruske vojske na Ukrajinu bili su u Mariupolju koji je pao već krajem travnja 2022. godine, teške borbe vodile su se i za Harkiv, a i sam glavni grad Kijev. Tijekom prve godine rata, u rujnu 2022. godine ukrajinska vojska bilježila je značajne uspjehe oružanih snaga Ukrajine, koji su u velikoj ofenzivi u Harkivskoj oblasti oslobodile oko devet tisuća četvornih kilometara teritorija i ponovo zarobile znatne količine oružja i streljiva, oslobođen je potom i grad Herson na jugu Ukrajine i okolno područje na sjevernoj strani Dnjepra. U borbama za grad Bahmut sudjelovala je i privatna jedinica Wagner koja je u naumu uspjela, ali je potom pokušala i puč unutar Rusije, te je neutralizirana.

Početkom 2024. bilježe se određeni ukrajinski uspjesi, pa su tako ruskoj ratnoj mornarici na Crnom moru naneseni znatni gubitci i zbog prijetnji od napada ukrajinskim raketama i plovećim dronovima, ona nije više u stanju blokirati ukrajinske luke. Međutim, ruska ekonomija i društvo su usprkos međunarodnim gospodarskim sankcijama dovoljno jake da podupiru nastavak rata u Ukrajini, pri tome ima Rusija četiri puta više stanovnika, stoga je rat u 2024. ušao u fazu međusobnog iscrpljivanja i zadržavanja linija razgraničenja. Prema Trumpu i Putinu, ta bi linija očito trebala postati granica podijeljene Ukrajine, čemu se EU nastavlja protiviti tražeći »pravedan mir«, odnosno povlačenje Rusije iz Ukrajine. No, to je u ovom trenutku gotovo nemoguća misija.

Vlada nije konzultirala Milanovića o rezoluciji o Ukrajini

Zoran Milanović nedavno je uvjerljivo na izborima osvojio novi predsjednički mandat, ali zasad nema nikakve promjene u odnosima između njega i Vlade, iako je iz Banskih dvora bilo stidljivih najava drukčijeg stava prema predsjedniku.

Prije nekoliko dana ministar vanjskih poslova Gordan Grlić Radman poručio je da je Milanoviću spreman dati šansu, no to se još nije dogodilo. Doznajemo da nitko iz Vlade nije kontaktirao predsjednika Republike zbog rezolucije o Ukrajini koja se priprema u Ujedinjenim narodima, a o kojoj ne postoji konsenzus Europske unije i SAD-a. Ustav definira da »predsjednik Republike i Vlada surađuju u oblikovanju i provođenju vanjske politike« i temeljem toga su u Uredu predsjednika uvjereni da Milanović mora biti konzultiran i kada je riječ o glasanju hrvatskog veleposlanika u UN-u, naročito u slučaju važnijih dokumenata koji su predmet određenog prijepora u međunarodnoj zajednici. Zbog toga što je Ivan Šimonović, 2023. godine, s predstavnicima još samo 13 zemalja, glasovao protiv rezolucije o ratu u Gazi zato što se u njoj nije spominjao Hamas, Milanović je i javno prosvjedovao jer nije sudjelovao u odlučivanju o hrvatskom stajalištu.

– Ne da nisam konzultiran, nego je to odrađeno meni iza leđa, izjavio je tada predsjednik Republike, koji je smatrao da je Šimonović trebao ostati suzdržan prilikom glasovanja o ovoj rezoluciji. Šimonović je u listopadu 2023. zastupao u Ujedinjenim narodima isključivo stav Vlade, a na Pantovčaku misle da bi u situacijama kada nema konzultacija ustavnih sukreatora vanjske politike, kao što je to i sada, ili se, pak, oni ne poklapaju u stavovima, veleposlanik morao biti suzdržan. Ovaj put, međutim, na ruku Vladi ide to što je Milanović nakon izborne pobjede značajno prorijedio svoje javne istupe i maksimalno izbjegava konfrontacije s premijerom Andrejom Plenkovićem. (D. C.)

Različit stav SAD-a i EU-a

U subotu poslijepodne u Banskim dvorima sazvan je sastanak svih nadležnih za vanjske i međunarodne poslove, uz prisustvo hrvatskog veleposlanika u UN-u Ivana Šimonovića, a tema sastanka bila je situacija unutar Europske unije nakon odluka američkog predsjednika Donalda Trumpa o Ukrajini i Rusiji, te pozicioniranje Hrvatske. Jer, UN danas donosi Rezoluciju o Ukrajini.

SAD želi da Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda u ponedjeljak glasa o kratkom nacrtu rezolucije kojom se obilježava treća godišnjica ruske invazije na Ukrajinu, prije nego što 193-člana Opća skupština glasa o istom tekstu. Potez SAD-a u UN-u suprotstavlja se Ukrajini i Europskoj uniji, koje su proteklih mjesec dana pregovarale s državama članicama UN-a o vlastitom nacrtu teksta o ratu, o kojem bi Opća skupština trebala glasati u ponedjeljak. Da bi bila usvojena, rezolucija Vijeća sigurnosti treba najmanje devet glasova »za« i ne smije biti veta Sjedinjenih Država, Rusije, Kine, Britanije ili Francuske.

Kako se saznaje, u Hrvatskoj opet postoje različita razmišljanja o tom dokumentu – Vlada je zajedno sa Šimonovićem formulirala svoj stav, ali budući da je sukreator vanjske politike i predsjednik Zoran Milanović, pitanje je postoji li slaganje, odnosno hoće li Vlada uputiti samo svoj vlastiti stav ili će mišljenje RH biti rezultat prvog dogovora Vlade i Milanovića.

Spomenimo i da hrvatski veleposlanik u UN-u Ivan Šimonović prelazi na mjesto člana UN-ove Komisije za ljudska prava i zbog toga je opozvan s dosadašnje dužnosti, objavio je MVEP jučer, ali mu mandat traje do kraja veljače, što znači da će on glasati o Rezoluciji na Općoj skupštini.