Rijeka je među većim i srednjim gradovima u Hrvatskoj rekorder po maloj izlaznosti na izbore, a razlog tome je što većinu Riječana politika uopće ne zanima. Bave se stvarima koje nemaju veze s politikom.

U takvoj situaciji globalnog manjka interesa za politiku i bilo kakve promjene odlučuju dvije skupine birača koji su tradicionalno vezane za SDP. To su klijenti SDP-a, koji imaju beneficije od različitih socijalnih i drugih programa gradske vlasti, a druga skupina su ljudi koji se boje da bi se odlaskom SDP-a s vlasti poremetile vrijednosti i riječki mir.

Rijeka u Hrvatskoj slovi kao najliberarniji grad u kojem se svi ugodno osjećaju, u kojem nema ekstremizma i govora mržnje na javnoj sceni, kao u nekim drugim sredinama, ustvrdio je novinar i publicist, Neven Šantić, na tribini “Rijeka nakon SDP-a” koju je organizirala nezavisna kandidatkinja za gradonačelnicu, Iva Rinčić.

Testiranje demokracije

Cilj tribine bio je otvoriti raspravu o o budućnosti Rijeke, transparentnijem upravljanju i alternativnim politikama, a dodajući da života nakon SDP-a u Rijeci, ima Rinčić je istaknula da život u Rijeci tek počinje nakon SDP-a.

– Tako ćemo na pravi način testirati demokraciju i odlučiti birati nešto novo, predložiti neke nove prilike. Ako gledamo posljednjih 35 godina u Rijeci imamo zaista zabrinjavajući demografski trend. Pitanje je kako je Rijeka uopće preživjela SDP proteklih 35 godina.

Katastrofalni demografski pokazatelji govore da je Rijeka izgubila gotovo 60 tisuća stanovnika i to je nešto što je zaista zabrinjavajuće i da je to nešto nadstranački. To je pitanje za više od jednog mandata, upozorila je Rinčić.

Govoreći o odabiru drugih političkih opcija na predstojećim lokalnim izborima, Rinčić je kazala da uvijek ostaje vjera u riječki duh.

– To je ono što nas okuplja, na što smo izrazito ponosni. To je riječka otpornost, vjera u slobodu i različitost. Zaista vjerujem u još bolju Rijeku nakon lokalnih izbora. Logično je da se ljudi opiru promjenama.

Radije biramo nešto što je poznato, što znamo. Možda nismo jako zadovoljni, ali je nešto što nam ne nudi posebna iznenađenja i s čime znamo na čemu smo. Promjenama je nešto što potencijalno može stvarati strah.

Politička promjena nije nešto loše. To može biti nova prilika. Ne znači da ćemo promjenom izgubiti ono na što smo u Rijeci ponosni, kao što je različitost, već možemo dobiti bolji život. to je prilika da zadržimo sve riječke vrijednosti, ali da probamo svi zajedno kvalitetnije živjeti, konstatirala je Rinčić.

Tri opcije

Na predstojećim izborima Rinčić će imati podršku Akcije mladih, a govoreći o razlozima te podrške Bojan Kurelić je apostrofirao empatiju i razumijevanje problema građana koje Rinčić pokazuje.

Svaka zajednica kada se suoči s problemom, dodao je politolog i profesor s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Berto Šalaj, ima tri opcije. Jedna od njih je lojalnost, što znači da se na nacionalnoj razini ostaje vjeran HDZ-u, a na razini Rijeke SDP-u.

– Druga opcija je pokušati nešto napraviti, a treći način suočavanja s problemom u zajednici je odlazak. To je situacija u cijeloj Hrvatskoj. Međutim, to nije jedini tip odlaska. Drugi tip odlaska je mentalni, kada se potpuno isključite iz politike i počnete razmišljati da su svi oni jednaki.

Kada pogledate odaziv na izbore onda taj postotak izgleda ovako: 50 do 55 posto građana ubraja se u taj fizički i mentalni odlazak. Nekih 25 do 30 posto su lojalisti, a najmanju grupu predstavljaju oni koji žele nešto mijenjati i vrlo često su disperzirani na više opcija.

Mišljenja sam da je to ključ, odnosno kako ovu ogromnu skupinu građana, koja je potencijal, uvući u politiku, istaknuo je Šalaj.

Dodajući da se građani moraju mobilizirati za izlazak na izbore te da treba potaknuti aktivizam ustvrdio je da u politiku treba uvući birače koji nisu izlazili na izbore ili prvi puta izlaze na izbore.

Uspoređujući Hrvatsku s ostalim postkomunističkim državama Šalaj je istaknuo da je Hrvatska specifična, jer sve su druge države u posljednjih 35 godina doživjele tektonske poremećaje na političkoj sceni.

– Tu je ključ, da vas ne zavara pojam političke stabilnosti. Politička stabilnost nije nešto što je po definiciji dobro, ona može biti loša, jer se stvari ne rješavaju i teme se guraju pod tepih.

Pogledajte Sloveniju koja nema političku stabilnost kao Hrvatska ili Rijeka, a ipak se tamo nešto bolje živi i život je uređeniji. Političke nestabilnosti ne moramo se bojati, jer kada je netko dugo na vlasti neke se stvari počnu podrazumijevati, zaključio je Šalaj.