Tri obrazovna sindikata uputila su jučer Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV) zahtjev za pokretanjem postupka mirenja. Zahtjev za mirenjem upućen je nakon što su Školski sindikat Preporod, Nezavisni sindikat srednjih škola Hrvatske i Nezavisni sindikat znanosti i visokog obrazovanja prošlog petka najavili pokretanje štrajka upozorenja u osnovnom, srednjem i visokom školstvu te u sustavu znanosti. Ako postupak mirenja ne uspije, uslijedit će štrajk upozorenja u školama, na fakultetima i znanstvenim institutima, koji pokreću sindikati s ukupno 30 tisuća članova, odnosno 60 posto svih zaposlenih u tim sustavima. Neposredno nakon što je najava štrajka, odnosno zahtjev za prethodnim mirenjem, upućena prema GSV-u, njen je sadržaj proslijeđen svim preostalim reprezentativnim sindikatima u javnim službama. U ovom trenutku nije poznato hoće li se još neki sindikat priključiti aktivnostima triju obrazovnih sindikata. Isto tako ne zna se koliko bi štrajk upozorenja mogao potrajati, no doznaje se da će se odvijati po modelu koji u sustavu obrazovanja još nije primijenjen.

Zakonsko utemeljenje

Predstavnici triju sindikata tvrde kako štrajk ima zakonsko utemeljenje, pozivajući se pritom na činjenicu da krajem prošle godine nitko od njih nije potpisao dodatak Temeljnom kolektivnom ugovoru koji se odnosi na osnovicu plaće. Štrajk je motiviran nezadovoljstvom članstva ovih sindikata predviđenim rastom osnovice za tri plus tri posto tijekom 2025. godine, ali i više od toga motiviran je činjenicom da se još uvijek nije pristupilo reviziji Uredbe o koeficijentima plaća u javnim službama, na koju sindikati čekaju mjesecima, i zbog koje su jesenas prosvjedovali. Sindikati računaju da će štrajkom prisiliti Vladu da sjedne s njima za pregovarački stol, čime bi dobili priliku za otvaranje pitanja po njima krajnje nepravednih koeficijenata u obrazovanju i znanosti.

Mirenje bi, prema zakonu, trebalo biti okončano kroz pet dana, što znači da bi najkasnije do kraja idućeg tjedna postati izvjesno hoće li obrazovni sindikati povesti svoje članstvo u štrajk upozorenja. Tajming je dobro odabran, jer su idući tjedan u školama praznici pa bi povratak u školske klupe početkom ožujka, ako rezultata ne bude, mogao biti upitan.

– Idemo u tom smjeru, nema povlačenja, poručuje Željko Stipić, predsjednik Preporoda. Dodaje pritom da su mjesecima strpljivo čekali da Vlada pokrene izmjene sporne Uredbe o koeficijentima, ali ih nisu dočekali.

Donedavno polarizirani

Od štrajka se dosad susteže jedino Sindikat hrvatskih učitelja (SHU), koji se nije priključio ovoj sindikalnoj inicijativi. Obrazovni sindikati bili su donedavno polarizirani na Preporod i Nezavisni sindikat znanosti i obrazovanja s jedne strane te na SHU i Nezavisni sindikat srednjih škola s druge strane, no smjenom čelništva potonji je promijenio sindikalnu politiku te je SHU u najnovijem pritisku na Vladu sada jedini ostao po strani.

Činjenica je, međutim, da se i članstvo tog sindikata, koji okuplja više od 26 tisuća članova, većinom izjasnilo protiv Vladine ponude. Od 64 posto učitelja koji su sudjelovali u izjašnjavanju o Vladinoj ponudi rasta osnovice plaće, nije je prihvatilo njih gotovo 68 posto. To znači da je dvije trećine zaposlenih u osnovnim školama nezadovoljno sklopljenim dodatkom TKU-a koji je razlog pokretanja štrajka upozorenja. To je tek nešto niže od raspoloženja članstva Preporod, koje je Vladinu ponudu odbilo s visokih 83 posto.

Vjetar u leđa sindikalnom pritisku daje činjenica da se on događa u vrijeme skorih lokalnih izbora, a dodatnu težinu mogućem štrajku daje podatak da 10. ožujka kreću i nacionalni ispiti za učenike četvrtog i osmog razreda osnovne škole, čije bi održavanje zbog štrajka moglo doći u pitanje.