Građanska inicijativa Čuvari Kvarnerskog zaljeva organizirala je mirni prosvjed ispred glavnog ulaza u INA-inu urinjsku rafineriju kako bi zatražili konkretne odgovore kako se i u kojim rokovima misli zaustaviti curenje nafte u more.

Što o radu pogona na Urinju misle građani koji su se okupili, svjedoče poruke na njihovim transparentima – Nismo znali da imamo nalazište nafte ispod rafinerije, Mediteran kakav nikad nije bio, Opće dobro ispred profita, Profit ubija more i ljude, Sačuvajmo more za buduće generacije, Svi za more, more za sve…

Što Kostrenjani očekuju?

Član građanske inicijative Čuvari Kvarnerskog zaljeva Boris Bradarić poručio je građani očekuju da konačno INA dođe transparentno sa stanjem njihovih instalacija, posebno sekundarnih.

– Želimo točno znati koliko spremnika curi, što se misli sanirati, kakvo je stanje cjevovoda, tankvana i procesne kanalizacije. Ne želimo pamflete kako je sve dobro jer je svima jasno da nije dobro. Curi od 2011. godine kada je Državni inspektorat izdao upute za održavanje.

Nakon toga ne da nije bolje, već curi sve više. Želimo da se utvrdi kompletno stanje i da se odrede decidirani termini za sanaciju spremnika, zamjenu cjevovoda, tankvana i kanalizacije. Organizirali smo prosvjed kako bi odgovornima u INA-i poručili da više nećemo šutjeti i mirno gledati što rade.

Ovaj je prosvjed prvi u nizu ne dobijemo li jasne odgovore i konkretna rješenja za poboljšanje stanja, izjavio je Bradarić.

On je pojasnio da će sada sačekati odgovore na postavljena pitanja.

– Ali i te kako ćemo ih znati iščitati budući da su članovi građanske inicijative Čuvari Kvarnerskog zaljeva tehnički pismeni. Dostavili smo INA-i dopis s 30-ak tehničkih pitanja na koje očekujemo konkretne odgovore.

Isto to ćemo poslati i Ministarstvu zaštite okoliša. Želimo dokaze o sonaciji, debljini stijenki spremnika i nizu drugih pitanja. Želimo da se sve odradi transparentno jer u ovom trenutku s INA-om ništa nije transparentno.

Dok god ne dobijemo što tražimo, upozoravat ćemo javnost, i novim prosvjedima, da je takvo ponašanje nedopustivo. Naš je najveći problem Ministarstvo zaštite okoliša. Zbog njihovog nerada mi smo se morali organizirati kako bi upozorili na problem, a oni su plaćeni da inzistiraju da se takvi problemi rješavaju.

Nitko ne zna kada su zadnji put pregledane rafinerijske instalacije, a to je nedopustivo, poručio je Bradarić.

Živi sto metara od žice

Tajnica Udruge Eko Kvarner i mještanka Urinja Gordana Vukoša naglasila je da živi sto metara od žice kojom je rafinerija ograđena i da zna jako dobro kakve se sve nepravilnosti događaju godinama.

– Pridružili smo se inicijativi za spas našega mora. Dvije godine ne smijemo na kupanje, šire se opasni plinovi, izloženi smo buci iz pogona. Sve je to uzrokovano lošim održavanjem i neadekvatnim sanacijama pogona.

Nadamo se da ćemo pokrenuti sanaciju, da se odrede točni termini sanacije jer smo svjesni da je problem u tankovima koji propuštaju, cjevovodima i kanalizaciji. Sve to završava u kraškom podzemlju i dalje u moru.

Dok se ne spriječi istjecanje iz sustava u podzemlje, sve njihove mjere koje planiraju su bez svrhe. Bilo bi normalno da je stanje godinama bolje, ali to nije slučaj. Stanje je sve gore. Rafinerija cijelo vrijeme od kada je ovdje onečišćuje okoliš i more.

Prije je bio sistem da su dok su radili zagađivali, a kada bi stali zbog remonta, zagađenja nije bilo. U zadnje dvije godine do zagađenja dolazi i kada rade i kada ne rade jer nafta curi u podzemlje i onda u more.

Očekujemo podršku države u svemu ovome što radimo. Dok inspekcijske službe ne budu radile svoj posao i dok se ne prihvate zakoni o velikim novčanim kaznama za onečišćenje, i dalje će se uništavati okoliš, upozorila je Vukoša.

Vranić: Tražit ćemo konkretne odgovore od INA-e

Mirni prosvjed građana podržao je načelnik Općine Kostrena Dražen Vranić.

– Kostrena u zadnje dvije godine ima veliki problem s propuštanjem iz rafinerije. Mi smo kao jedinica lokalne samouprave poduzimali čitav niz aktivnosti, upozoravali, pisali svim nadležnim inspekcijama i institucijama koje mogu poduzimati zakonom propisane aktivnosti.

Sljedeći tjedan održat ćemo tematsku sjednicu Općinskog vijeća na kojoj će biti i predstavnici INA-e. Tražit ćemo konkretne i relevantne odgovore na koji način će se sanirati ta propuštanja, u kojim rokovima i kako to sve skupa dovesti u stanje da sve može normalno funkcionirati.

U protekle dvije godine, a sve se intenzivirano početkom 2023. godine, slali smo dopise na tjednoj bazi prema svim nadležnim institucijama, tražili smo od Nastavnog zavoda da napravi nalaz postoji li prisutnost ugljikovodika u moru.

Kada je utvrđeno da postoji, o tome smo obavijestili nadležne inspekcije. Tražili smo da poduzmu određene korake, isto smo radili tijekom prošle godine. Mi smo kao jedinica lokalne samouprave napravili sve što smo mogli, a sve ostalo je na nadležnim institucijama.

Vjerujem da će se nakon naših aktivnosti i prosvjeda građana pokrenuti određene aktivnosti. INA mora to napraviti, a na našoj tematskoj sjednici tražit ćemo konkretne odgovore i konkretna rješenja, i kratkoročno i dugoročno, izjavio je Vranić.

Reagiranje INA-e: Ugovaramo trajno rješenje – hidrauličku barijeru

Nakon objave ovog teksta stiglo je reagiranje INA-e, u kojem ističu da su dugi niz godina posvećeni pronalaženju trajnog rješenja za problem nakupljanja ugljikovodika u krškom podzemlju na lokaciji Rafinerije nafta Rijeka kroz desetljeća proizvodnje.

– Trenutačno smo pred potpisivanjem ugovora s kompanijom svjetskog renomea, koja se bavi sanacijama, za inovativno, cjelovito i trajno rješenje – hidrauličku barijeru. Ovaj sustav omogućit će prikupljanje svih ugljikovodika koji su se nakupljali u podzemlju i njihovo kontinuirano vađenje kako ne bi prodirali u more.

INA vjeruje da će ovo cjelovito rješenje, ne samo riješiti postojeći problem, već i spriječiti svaki daljnji prodor ugljikovodika u more iz potencijalno novih incidenata. Implementacija ovog sustava trajat će dvije godine.

Osim dugoročnih mjera, INA provodi i kratkoročne mjere kako bi ublažila trenutačnu situaciju. Kompanija želi postaviti oceanske brane na moru, koje su veće i jače od trenutačnih, kako bi se spriječilo širenje ugljikovodika.

Brane su već nabavljene, no za njihovo postavljanje potrebna je podrška nadležnih tijela kako bi Ini što prije bile izdane potrebne dozvole za gradnju utvrda na pomorskom dobru na koje će se te brane vezati. Ako proces dobivanja dozvola bude išao brzo, brane mogu biti postavljene već do ovog ljeta.

Također, INA će uz 30-tak postojećih, izraditi i nove bušotine unutar same rafinerije koje ciljaju podzemne kaverne u kojima se nakupljaju ugljikovodici. Sve što se na taj način izvuče iz podzemlja, neće završiti u moru.

INA otvoreno razgovara sa svim dionicima o ovoj temi. Idući tjedan sudjelovat ćemo na sjednici Općinskog vijeća Općine Kostrena kako bismo lokalnu zajednicu pobliže upoznali s našim planovima i nastojanjima.

Zahvaljujemo svima na podršci i razumijevanju, poručili su iz INA-e.