S više od 220 milijuna eura, ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije financirat će projekte koji će poboljšati kvalitetu zraka u gradovima za razdoblje 2025./2026. istaknula je ministrica Marija Vučković na konferenciji o klimatski neutralnim gradovima.

Riječ je o projektima ulaganja u toplinarstvo, energetsku učinkovitost, smanjivanje emisija stakleničkih plinova, a koristit će ih mali i srednji poduzetnici, osobito oni iz sektora prometa.

“Zelena tranzicija se ne može promatrati odvojeno od rizika energetskog i transportnog siromaštva, a ti rizici su dijelom slični, a dijelom su različiti. Postoje naši građani koji možda kasne s plaćanjem računa, ne mogu odgovarajuće grijati svoj dom ili ga hladiti, nemaju mogućnosti koristiti javni prijevoz ili koji nemaju sredstva za aute te ih to isključuje iz društva. Sve su to rizici na koje ćemo naći odgovor”, poručila je ministrica Vučković, izaslanica premijera na otvorenju međunarodne konferencije “Razvojem zelene infrastrukture do klimatski neutralnih gradova” u zagrebačkoj Gradskoj skupštini.

Vučković je rekla da će te rizike nastojati smanjiti i ublažiti tako što će dati potpore građanima i malim poduzetnicima dijelom izravne, kao socijalne, a dijelom kao investicije u obrazovanje i opremu.

Naglasila je i da je Vlada spremna surađivati s jedinicama lokalne i područne samouprave i podupirati ulaganja počevši od centra za gospodarenje otpadom te obnove vodno- komunalne infrastrukture i ulaganja u zelenu infrastrukturu.

Najavila je u ovoj godini uspostavu Centra za klimatsku prilagodbu za koji su već podnijeli obrazac za financiranje iz programa Konkurentnost i kohezija.

Naglasila je i da je Europska komisija do sada odobrila Hrvatskoj planove ulaganja u zelenu tranziciju u vrijednosti od 262 milijuna eura. Također, putem budućeg socijalnog klimatskog plana koji bi trebao biti završen sredinom ove godine očekuje se milijardu i 680 milijuna eura. Sredstva se prikupljaju i iz emisija u suradnji s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, istaknula je.

Izaslanik predsjednika RH i njegov savjetnik za energiju i klimu Julije Domac na konferenciji je istaknuo da europski gradovi daju nadu globalnom svijetu da budućnost može biti bolja. “Ako budućnost ne bude zelena, onda je nećemo imati”, poručio je.

Predsjednik zagrebačke Gradske skupštine Joško Klisović istaknuo je da na konferenciji sudjeluju i predstavnici vodećih europskih gradova na području zelene tranzicije od kojih žele čuti kako su uredili pitanja koja muče Zagreb poput gospodarenja otpadom i proizvodnje energije iz otpada, prometnih gužvi i održivog javnog prijevoza, kao i zelene infrastrukture otporne na klimatske promjene. Također, na konferenciji sudjeluju i građani koji će razgovarati s klubovima gradskih zastupnika.

Zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević istaknuo je da su posebno zanimljivi predstavnici Malmoa i Celja kad se govori o gospodarenju otpadom te Sofije i Barcelone kad se govori o zelenoj infrastrukturi.

Naglasio je da su za zelenu infrastrukturu ključne izmjene Generalnog urbanističkog plana (GUP) kojim se prvi puta šire, a ne smanjuju zelene površine u gradu. Poručio je da neće odustati od toga da Zagreb ima uravnoteženi razvoj te će unatoč preprekama (od nadležnog ministarstva) “i dalje gurati GUP” koji je u trećoj javnoj raspravi, prilagođen uputama ministarstva.

Splitski gradonačelnik Ivica Puljak pohvalio se da su u Splitu posadili 30.000 stabala što je 14 puta više nego što su ih posadila tri prethodna splitska gradonačelnika zajedno.