RIJEKA – Nastavnica hrvatskog jezika Gimnazije Andrije Mohorovičića, Glorija Mavrinac, uskoro će gimnazijsku katedru zamijeniti novim radnim mjestom u Čileu gdje će obnašati funkciju lektorice za hrvatski jezik na čileanskom Sveučilištu Magallanes u Punta Arenasu. Riječ je o lektoratu koji postoji već šest godina te je tijekom tog vremena više od 150 polaznika pohađalo sate hrvatskog jezika i književnosti, a nude se četiri razine učenja hrvatskoga jezika.

Navodeći kako GAM-ovce podučava pet godina, a prije toga radila je jednu godinu u Medicinskoj školi Mavrinac kaže da je novo radno mjesto dobila putem natječaja Ministarstva znanosti, obrazovanja i mladih koje provodi postupak za izbor lektora prema zadanim kriterijima. Jedan od uvjeta je test znanja koji pristupnik mora što uspješnije riješiti kako bi mogao postati lektor na željenom sveučilištu, što je njoj pošlo za rukom.

Nova iskustva

– Bilo je više lektorata, a u prijavi se može naznačiti koji se lektorat želi i može ih se staviti više. Naznačila sam samo Punta Arenas. Prijavila sam se zbog toga što mislim da na taj način mogu proširiti svoje nastavničke kompetencije. Radujem se novim iskustvima. Također me zanima učenje hrvatskog jezika kao drugog jezika. Pored toga s kolegicom Renatom Radan koja u GAM-u predaje geografiju radim na projektu »Putevima predaka«. Znamo da je Hrvatska iseljenička zemlja, a zanimljivo je da puno Hrvata odlazi u Čile. Tako da smo taj projekt spojile s mojim radom na lektoratu i probat ćemo povezati učenike sa studentima u Čileu, objašnjava Mavrinac.

Dodaje i da je voditeljica još jednog projekta »Budućnost u prošlosti« koji financira Ministarstvo te je uskoro gotov.

– Učionicu ne napuštam zauvijek, da je tako, ne bih se prijavila. Puno puta sam čula pitanje zašto sam se prijavila baš za Punta Arenas. Zanima me latinoamerička kultura, kao i književnost, otkriva Mavrinac.

Zadatak je lektora izvođenje nastave hrvatskoga jezika i književnosti, kao i organizacija gostujućih predavanja i aktivnosti koje promiču hrvatski jezik, književnost i kulturu. Mandat lektora može trajati tri godine, a obnavlja se nakon svake akademske godine. Sveučilište Magallanes studentima koji uče hrvatski jezik nudi stipendije za nastavak učenja jezika na nekom hrvatskom sveučilištu, a već je nekoliko studenata iskoristilo stipendiju i došlo u Hrvatsku. Mavrinac će imati priliku zainteresirati nove generacije studenata za upoznavanje hrvatske kulture.

– To je jedno od područja gdje vidim mogućnost realizacije projekta »Putevima predaka«, kaže Mavrinac.

Izmiješani osjećaji

Profesorica GAM-a vlada i španjolskim jezikom, a kraju privodi i pripremu doktorske disertacije na Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U spektru diplomskog rada, kaže, bila joj je upravo latinoamerička književnost, dok se u doktorskom radu više bavi afričkom književnošću, ali ima i elemenata latinoameričke književnosti. Iako se veseli odlasku i radu u najudaljenijem lektoratu hrvatskog jezika Mavrinac priznaje da joj je žao oprostiti se od učenika, posebno maturanata.

– Maturanti su mi bili dobar uteg na suprotnoj strani odluke o odlasku. Imam i učenicu koja je prošle godine bila druga na državnom natjecanju iz hrvatskog i jako mi je teško što joj neću sada biti mentorica na natjecanju. Žao mi je što ih neću ispratiti jer je razred izvrstan. Imam i učenike prvog razreda, priča profesorica.

Prošle se godine našla i na popisu najboljih odgojno-obrazovnih djelatnika Hrvatske te ju je nagradilo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih u povodu Svjetskoga dana učitelja.

– Ne mislim da je nagrada srž zanimanja, ali dobro je da postoji jer ukazuje na to da se nastavnici žele baviti izvannastavnim radom i da žele biti aktivni u različitim područjima zanimanja, zaključuje Mavrinac.

Poticanje učenja hrvatskog jezika i književnosti

Ministarstvoznanosti, obrazovanja i mladih nastoji potaknuti učenje hrvatskoga jezika i upoznavanje s hrvatskom književnošću u svijetu, stoga od 1994. godine otvara lektorate na stranim učilištima. U svojoj nadležnosti ima ili podupire čak sedamdesetak lektorata hrvatskoga jezika i književnosti. Neki su od hrvatskih lektorata na stranim sveučilištima oni u Argentini, Francuskoj, Australiji, Kini i Velikoj Britaniji. U Čileu živi oko 200 tisuća ljudi koji imaju hrvatsko podrijetlo te je ove godine otvoren i lektorat na sveučilištu u glavnom gradu, Santiago de Čileu.