Foto Davor Kovačević
Pozvao je građane da "iskažu povjerenje u države financije i smjer vođenja vladine politike"
povezane vijesti
ZAGREB – Premijer Andrej Plenković u četvrtak je na sjednici Vlade izvijestio da je Ministarstvo financija pripremilo novi krug trezorskih zapisa ciljanog iznosa 800 milijuna eura.
Ministarstvo financija je pripremilo novi krug trezorskih zapisa ciljanog nominalnog iznosa 800 milijuna eura, a upis će se provoditi u dva kruga, rekao je Plenković.
Prvi krug upisa namijenjen je fizičkim osobama odnosno građanima, a drugi institucionalnim investitorima.
Prinos na novo izdanje trezoraca bit će oko 2,6 posto, rekao je Plenković.
Pozvao je građane da “iskažu povjerenje u države financije i smjer vođenja vladine politike”.
Govoreći o konačnom prijedlogu zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, rekao je da se njime štiti potrošače, potiče konkurentnost tržišta te pridonosi transparentnosti cijena.
Zakon uz ostalo donosi obvezu jasnog, vidljivog i čitljivog informiranja o poduzetim mjerama kontrole cijena, a jasnije se propisuje i način isticanja cijena koje su predmet mjera izravnih kontrola cijena.
Propisuju se i dodatne mjere izravne kontrole cijena, inspekcijski nadzor i odgovarajuće mjere koje inspektori mogu izreći.
Tu su i novčane kazne u većem iznosu od dosadašnjih.
Potpora svinjogojcima
Vlada je u četvrtak usvojila Program potpore za obnovu narušenog proizvodnog potencijala na području zone ograničenja III zbog pojave afričke svinjske kuge, za što je namijenila četiri milijuna eura.
Cilj programa je obnova narušenog potencijala na području zone ograničenja III na gospodarstvima na kojima su utvrđena uginuća i/ili provedena usmrćivanja svinja, sukladno zapisnicima nadležnih veterinarskih inspektora.
Dodjelom potpore iz programa trebala bi se omogućiti obnova narušenog potencijala pogođenih gospodarstava kojima je izdano rješenje o dozvoli dopreme svinja (repopulaciji), a najviše do razine na kojoj je bio prije provedbe mjera.
Predviđeni prihvatljivi iznos potpore za uginula ili usmrćena rasplodna grla za 2022. 2023. i 2024. godinu iznose 550 eura po grlu, te za uginule ili usmrćene tovne svinje 76 eura po grlu, s tim da ukupni iznos ne može biti veći od 150.000 tisuća eura.
Financijska sredstva za provedbu programa u 2025. godini iznose četiri milijuna eura.
Kontrola cijena
Vlada je u četvrtak u hitnu saborsku proceduru uputila nacrt konačnog prijedloga zakona o iznimnim mjerama kontrole cijena, koji se, kako je kazao ministar gospodarstva Ante Šušnjar, donosi kako bi se zaštitio standard građana i osigurala brza reakcija na tržišne poremećaje.
Premijer Andrej Plenković je istaknuo da se ovime želi upotpuniti zakonski okvir na temelju kojeg Vlada djeluje u izvanrednim okolnostima kako bi svojim administrativnim mjerama utjecala da ona potrošačka košarica koja je najvažnija za najranjivije sugrađane bude pristupačna i prihvatljiva.
Kako je naveo Šušnjar, raniji zakon bio je donesen 1997. godine i potrebno ga je uskladiti sa izazovima današnjeg tržišta. “Ovaj zakon omogućit će Vladi donošenje konkretnih mjera u iznimnim situacijama kada se ukaže potreba za zaštitom građana i stabilizacijom tržišta”, rekao je Šušnjar.
Među ključnim mjerama, tj. izmjenama, istaknuo je veću transparentnost cijena, što znači da će trgovci biti obvezni redovito objavljivati i ažurirati cijene svojih proizvoda na internetskim stranicama. Uz to, dužni su omogućiti nesmetan pristup digitalnim alatima koji će u realnom vremenu osigurati mogućnost usporedbe cijena.
Te odredbe, kazao je ministar, primjenjivat će se na trgovce iz kategorije supermarket, hipermarket, diskontna prodavaonica te “cash and carry”, dakle na velike trgovce. Oni su dužni na svojim internetskim stranicama objaviti maloprodajne cijene svih proizvoda te omogućiti nesmetan rad tzv. botova, automatiziranih programa kako bi specijalizirani servisi koji uspoređuju malopraodjne cijene trgovaca nesmetano dohvaćali cijene svih proizvoda te radili usporedbe, bit će propisano novim zakonoma.
Također, zakonom će se omogućiti praćenje promijene cijena, što znači da će svaki trgovac morati uz trenutnu maloprodajnu cijenu jasno naznačiti i prethodnu maloprodajnu cijenu proizvoda iz određenog razdoblja ili na točno određeni dan. Time će se, kazao je Šušnjar, omogućiti lakše praćenje promijene cijena i transparentno informiranje potrošača.
Naglasio je kako se ovim zakonom osigurava pravni temelj za uvođenje jedne ili više mjera izravne kontrole cijena. Konkretne mjere kao i njihov opseg određuje Vlada uzimajući u obzir izvanredne okolnosti zbog kojih je potrebno djelovati. “Cilj je spriječiti poremećaje na tržištu koji se na drugi način ne mogu otkloniti”, istaknuo je.
Naveo je i kako se propisuje, kao i trenutno važećim zakonom, ograničenje cijena ključnih proizvoda i usluga. Isto tako, propisuje se jasno označavanje proizvoda s ograničenom cijenom, a to podrazumijeva da je trgovac obvezan istaknuti vizualne oznake na proizvodima čije je cijena regulirana, a u većim prodajnim objektima preko 400 metara kvadratnih osigurati posebne prodajne prostore za te proizvode.
Novi zakon jasno propisuje i kazne, proporcionalne, učinkovite i odvračajuće za one koji ne poštuju propisane mjere, kazao je Šušnjar navodeći kako primjerice trgovci, pravne osobe, mogu biti kažnjeni novčanom kaznom od 3 do 30 tisuća eura.
Uz novčane kazne, zakon predviđa i oduzimanje imovinske koristi ostvarene prekršajem, rekao je Šušnjar napominjući kako se predlaže donošenje zakona po hitnom postupku kako bi se pravovremeno zaštitili građani i očuvala stabilnost tržišta.
Povećanje plaća
Vlada je u četvrtak uputila u saborsku proceduru po hitnom postupku konačni prijedlog Zakona o plaći i drugim materijalnim pravima pravosudnih dužnosnika kojim se osnovica za izračun plaće izjednačuje s osnovicom u državnoj i javnim službama.
Prijedlog je upućen u hitnu proceduru kako bi stupio na snagu 1. ožujka.
Premijer Andrej Plenković i ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan istaknuli su da je to rezultat dijaloga s Udrugom sudaca i predstavnicima Državnog odvjetništva.
Tako će se osnovica za obračun plaće pravosudnih dužnosnika povećati i izjednačiti s osnovicom u državnim i javnim službama, koja je utvrđena u visini od 947,18 eura bruto.
Vlada povećanje obrazlaže time da je potrebno žurno intervenirati u plaće pravosudnih dužnosnika i što prije im dodatno poboljšati materijalni položaj. Razlozi za to su brojnosti provedenih pravosudnih reformi koje su rezultirale povećanjem radnog opterećenja pravosudnih dužnosnika, kontinuirano povećanje učinkovitosti pravosudnog sustava, potreba daljnjeg smanjenja broja neriješenih predmeta, skraćenja trajanja sudskih postupaka, te potreba usklađenja plaća s drugim kojima se one isplaćuju iz državnog proračuna.
Obzirom da su sredstva za povećanje osnovice za 2294 zaposlenih već osigurana u Državnom proračunu, Zakon stupa na snagu 1. ožujka. Procijenjeni trošak za devet mjeseci ove godine iznosi 25 milijuna eura, za 2026. godinu 37,3 milijuna, a za 2027. godinu 37,5 milijuna eura.
Odbijena interpelacija o inflaciji
Na sjednici je donesena i odluka o dodjeli beskamatnog zajma jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave u 2025. godini zbog nemogućnosti podmirenja dospjelih obveza po pravomoćnim sudskim i upravnim odlukama ili nagodbama.
“Jedinice koje su imale obveze s jedne ili druge osnove – jedno su pravomoćne sudske presude, a drugo naknade za deposedirana zemljišta – a koje premašuju pet posto poreznih prihoda u prethodnoj godini, imaju mogućnost iskoristiti ovu opciju”, rekao je ministar financija Marko Primorac.
Ministarstvo financija će izraditi ugovor o beskamatnom zajmu kojim se pojedinačno definira visina zajma i visina godišnjeg anuiteta koji potpisuju ministar financija i općinski načelnik, gradonačelnik ili župan. Zajam, propisano je, ne može biti odobren na razdoblje period duže od 20 godina.
Sredstva će se osigurati u Državnom proračunu prema iskazanom interesu lokalnih jedinica, a procjenjuje se da će ukupan iznos odobrenih zajmova iznositi oko 24,3 milijuna eura.
“Pozivam sve čelnike lokalne samouprave da obrate pozornost na ovu odluku koja stvara pravni okvir kako bi Vlada pomogla onima koji su se, nerijetko ne svojom krivnjom, zatekli u situacijama da imaju poteškoća sa otplaćivanjem određenih financijskih obaveza”, poručio je Plenković.
Vlada je odbila interpelaciju 16 saborskih zastupnika o odgovornosti Vlade i HNB-a za inflaciju koju je pokrenuo Most, radi nedovoljne zaštite građana od neopravdanog kontinuiranog povećanja cijena, a uz zahtjev usvajanja deset zaključaka.
“Ovaj je akt neosnovan, ekonomski neutemeljen i netočan, sadrži paušalne i nestručne ocjene i Vlada predlaže Saboru da u cijelosti odbije interpelaciju”, obrazložio je ministar gospodarstva Ante Šušnjar.
