Pred nama je nova maslinarska godina i treba započeti s radovima u masliniku. Prvi posao je pregled maslinika i utvrđivanje ima li zaraze gljivicom paunovo oko. Zarazu paunovim okom u listu maslina može utvrditi svaki maslinar provedbom testa.

Za utvrđivanje zaraze uzimaju se uzorci lišća s donjih grana maslina. Potrebno je uzeti oko 200 listova da se dobije reprezentativan uzorak. Vidljive simptome lako je utvrditi po karakterističnim flekama na gornjoj strani lista, ali skrivenu zarazu možemo otkriti »brzom dijagnozom lišća«.

Kako bi utvrdili postoji li zaraza, moramo uraditi sljedeće. U 95 grama tople vode zagrijane na od 55 do 60° Celzija treba otopiti 5 grama natrijeve (Na OH) ili kalijeve (KOH) lužine. Pripremljenu otopinu treba pustiti da se ohladi na sobnoj temperaturi od 20° Celzija.

U otopinu treba staviti ubrano lišće i ostaviti ga da se moči od 25 do 35 minuta. Ako na gornjoj strani lista zamijetimo jednu ili više tamno-smeđih obrisa pjega, siguran je to znak da je lišće zaraženo gljivicom paunovo oko. Iz dobivenih rezultata izračunava se postotak i donosi se odluka o vremenu suzbijanja paunovog oka.

Pri spravljanju otopine natrijeve lužine, kaustične sode treba biti oprezan. Soda se sipa polako u ugrijanu vodu pazeći da ne dođe do prskanja, osobito na nepokrivene dijelove tijela. Zbog toga kod pripremanja otopine treba obavezno nositi zaštitne rukavice otporne na kemikalije i štitnik za lice.

Za grijanje tekućine treba koristiti posude od metala ili od vatrostalnog stakla.

Nakon rezidbe grane je najbolje malčirati, Foto: MARIJAN TOMAC

Novi trendovi

Pred maslinarima je vrlo važan posao rezidbe. Taj posao značajan broj maslinara ne obavlja sam, već koristi pomoć stručne osobe, rezače. Rezidba maslina nije Sveto pismo i uz malo truda se može, uz pomoć znalaca, vrlo brzo naučiti. Potrebno je, dakako, posjedovati osnovno znanje iz maslinarstva, a ta znanja su danas dostupna uz brojnu literaturu i internetske portale.

Danas su prisutni novi trendovi u maslinarstvu. Dva su razloga tome.

Prvi su klimatske promjene, a drugi je nedostatak kvalitetne radne snage. Zbog toga se uzgoj maslina treba prilagoditi novonastaloj situaciji. Maslinari se stoga sve više okreću uzgojnom obliku koji se zove polikonična vaza.

Ovaj uzgojni oblik se sastoji od debla visine jednog metra na kojoj se visini izdvajaju tri skeletne grane prvog reda pod kutom od 40 do 50 stupnjeva, da bi na kraju formiranja oblika polikonične vaze svaka od skeletnih grana poprimila oblik stošca ili piramide.

Masline koje su na rodu vrlo teško je prevesti iz jednog uzgojnog oblika u drugi bez drastičnih rezova. Zbog toga se kod podizanja maslinika treba odlučiti za jedan uzgojni oblik. Kod polikonične vaze na visini od približno jednog metra izabiru se najbolje razvijene grane s idealnim položajem.

Na početku se grane puste da slobodno rastu uspravno, a počinju se otklanjati kasnije. Istovremeno se rezidbom odstranjuju konkurentne grane. Otklonjene ili nagnute grane puštamo da rastu do određene širine, da bi ih kasnije usmjerili uspravno.

Vrhovi narednih skeletnih grana se prorjeđuju radi ograničavanja razvoja vegetacije u tom dijelu krošnje i radi lakšeg razvoja osnovnih skeletnih grana u bazi. Kada skeletne grane dosegnu željenu visinu do četiri metra, razvijenost provodnica vraćamo na nižu, slabije razvijenu postranu granu koja tada poprima ulogu provodnice.

Rez na povrat

Sekundarne grane koje se razvijaju na primarnim granama u donjem dijelu trebaju na vanjskoj strani biti razvijenije i nalaziti se na odgovarajućoj udaljenosti jedna od druge, da se ne zasjenjuju.

Na unutarnjoj strani skeletnih grana prvog reda razvode se skeletne grane drugog i trećeg reda grananja koja trebaju biti nešto kraće nego na vanjskom dijelu, kako bi sredina krošnje bila bolje osvijetljena. Svaka grana mora biti garnirana prema navedenom opisu ne samo radi postizanja najboljih priroda, nego i zbog ravnomjernog rasta i sklada u razvijenosti krošnje.

Najvažnije kod ovog uzgojnog oblika je održati uspravan rast mladice radi osiguranja jednolične ravnoteže između osnovnih i drugih grana, vodeći računa da se međusobno ne zasjenjuju.

Rezidbom se uvijek odstranjuju izrođene grane i izbojci. Time se utječe na obnavljanje jednogodišnjih izbojaka, a taj se rez u narodu zove »rez na povrat«. Radi mehanizirane berbe valja nastojati da se ojačaju i sekundarne skeletne i tercijarne skeletne grane, a da se odstrane grane visećeg položaja.

Nakon rezidbe ostane, dakako, značajna količina odrezanih grana. Preporučuje se da se sve što je deblje iskoristi za grijanje, roštilj ili slično, a da se tanje grane malčira ili kompostira.

Možda ovo sve izgleda komplicirano, ali brojne radionice koje se organiziraju na našem maslinarskom području prilika su da se s teorije krene u praksu.

Simptomi paunovog oka – karakteristični i lako uočljivi, Foto: MARIJAN TOMAC